Biološki listići

Jedmo delo koje postoji, razrešava me od pokušaja da dokažem, da bi se mogle ostvariti basne, u kojima lepota

i mašta ne bi bile neušene stvarnošću prirode. Tiče se bu sana danskoga književnika Karla Ewalda, u knjizi koja nosi naziv: Mati priroda pripoveda. Kako mati privoda zna lepoga i zanimljivoga da pripoveda kroz amefničku maštu. kojoj daje krila naučna istina! Predmet Jedne basne. na primer, Jesu geološke pojave na morskoj obali, neprekidni vužilački rad talasa, koji eutaju kopno neprimetno : ı (lok se na izlokanome breenw ruži stari gamak. na drugome mjestu uzdiže se iz mora, taloženjem mikroskopskih čestica. novo kopno, koje naseljuju čitava flora i fauna. pa ı čovek. koji pase stoku na livadi koja je nikla iz mora. Ali ništa ne traje, gde more vlada: jednoga jutra sve postaja plenomi valova... Nekolika gospoda mikroba, koje je sudba dovela ma ugao |ednoga stola, razgovaraju među sobom. Stva nije <criginalna, ali je originalno da ne razlože kao ljudi, već kao mikrobi, +. |. onako, kako bi ovi razgovarali, kada bi to umeli, razgovaraju u skladu aa svojom prirodom. Pošto su nepomični to očekuju da ih kakva promajica krene, |et će inače umrefi, ali ne od pladi, već od suše... U Jednoj druoj basni imamo dirljivn historiju Jednoga stara stuba zabodena u moru negde pokraj obale. Star: filozof sa dusom bradom od vlasatih ale, koja je prilepljena az mršavo telo svoga gospodava ili se talasa oko njega, prema tome «la hh je plima ili oseka, ima više da pripoveda nego mnobi koji mije bio privezan celoga života na jednom mestu na danskoj obali... Pa da čujete kako su skandalizovane razne prije. poljski miš i peršun. čini mi se „shvatanjem braka hermafroditnog pauka!

Ne, nema sumnje, moen se zamisliti basne La Fontaimea ı osnovane na prirodnim nankama.

x

Teško je dati primere naučnih shvatanja. koja bi oćevidno mogla biti predmet umetničkoga dela, Jer Je umetnik

onaj, koju ma moć da otkrije umetničko uživanje onde