Борба, 06. 03. 2009., стр. 17

| | | | | |

800

ги

700

100

о

Izvor: WWW.ge0Ciles.com

Dodaini pakel

urij Bajec, član Ekonomskog tima Vlade Srbije, povodom pogrešno interpretirane izjave premijera Mirka Cvetkovića na iznis forumu na Kopaoniku da će država odvojiti 40 milijardi dinara za sanaciju bankarskog sistema u slučaju da zatreba pojašnjava da je ta pomoć namenjena u stvari privredi ii da bi država dala garanciju od nekoliko milijardi za kredite u vrednosti od 40 milijardi dinara. „Garancija je slična standardnoj bankarskoj garanciji koja se daje klijentuu nekom manjem procentualnom iznosu od ukupne vrednosti posla. Na taj način država je bila angažovana i u prvom paketu mera, gde je iz budžeta obezbeđeno tri milijarde dinara, plus pet milijardi preko Fonda za razvoj za subvenciju kamata, dok su banke obezbedile ukupna sredstva za kredite. Odnos je takav da je najednu milijardu dinara koje pokriva država bankarski sektor uložio 20 milijardi“, kaže Bajec. Po njegovim rečima, još se ne zna da li bi se ovaj postojeći program kreditiranja privre-

Finansije

Zaduživanje po godinama starosti

Srbiič

Petak, 6. mart 2009.

Ranije planirana inflacija u Velikoj Britaniji 5

2007

2008

Izvor: mediaserver.fxstreet.com

Aaaa

de proširio na isti način ili bi bilo i novih elemenata. Bajec ističe da je, kao najveći problem skupa na Kopaoniku, iznet problem nelikvidnosti privrede.

„Bilo je reči io mogućnosti multilateralne

| kompenzacije jer postoji velika međusobna

zaduženost. Dužnici su i država i preduzeća, a nelikvidnost je takva da se sve otežano plaća i u tom smislu prebijanja. dugova mo-

je Bajec i dodao da o tome na koji bi način to

bilo konkretno sprovedeno još nije bilo reči. On je naglasio da je iznet i predlog da se propisom ograniči, odnosno definiše rok od 60) ili 90 dana u okviru kojeg bi morao da se plati dug da se ne bi došlo u situaciju da niko nikom ne plaća. „Generalno je prisutna volja Vlade Srbije da bude aktivnija u pomoći privredi, ali ne da bilo šta direktno određuje i ocenjuje u smislu ko-

mena koji način treba finansijski pomoći, već se to ostavlja da reše banke i preduzeća. Zasad novca u budžetu za neku drugu vrstu pomoćii nemai ne zna se dali će se u okviru rebalansa budžeta o tome razmišljati“, kaže Bajec. On je istakao da je Vlada sada angažovana na platformi sporazuma s MMF-om, što bi pomoglo deviznim rezervama, a da bi se posle videlo kako da se zaduživanjem pokrije budžetski deficit.

Že se govoriti i o aktivnosti banaka", istakao

Mustrijski „Mek. zainteresovan 7a „Industriiu kablova

ustrijska kompanija „Atek“, PIN As je većinski vlasnik Mirko АД

ovač, zainteresovana je da 2 bude strateški partner „Industriji kablova“ u Jagodini, rečeno je juče u Sindikatu ove firme.

Tender za prodaju 99,35 odsto društvenog kapitala „Industrije kablova“ za 56.000.000 evra raspisan je krajem decembra, rok za dosta- i vu ponuda je 20. mart.Sto se tiče otkupa tenderske dokumentacije, do 97. februara, do kada je bio rok, niko to nije učinio. | .

U „Industriji kablova“ na temu privatizacije razgovarace danas čeInici Agencije za privatizaciju i Sindikata, a sastanak je zakazan za 12.30, rekao je predsednik Samostalnog sindikata „Kablova” i član tenderske komisije Agencije za privatizaciju Dragan Rajić, a prenosi Tanjug.

Da je „Atek“ zainteresovan za „Industriju kablova u Jagodini, najavio je još 26. novembra ı Beču direktor bečke kompanije „Por“ Va-

Mirko Kovač, vlasnik kompanije „Mek“

lter Veber u razgovoru s delegacijom Jagodine, na čijem je čelu bio gra-

donačelnik i narodni poslanik Dragan Marković Palma.

Veber je tada u Beču rekao: „Kao generalnii autorizovani punomoćnik kompanije 'Atek' i gospodina Kovača, dobio sam apsolutnu punomoć za sve vrste pregovora koji se tiču Industrije kablova u Jagodini, alii RTB Bor".

„Atek želi da zatvori krug proizvodnje bakra i energetsko-telekomunikacijskih kablova u Srbiji , rekao je Kovač,

Druđi pokušai prodaje „Jućoeksporia u Kolarčevoj

\ gencija za privatizaciju objavila je juče da će 7. aprila po-

nuditi na licitaciji prodaju dela imovine preduzeća „Jugoeksport“ u Kolarčevoj ulici u Beogradu, po početnoj ceni od 2,82 milijarde.

Ovo je drugi pokušaj prodaje zgrade u Kolarčevoj jer prva licitacija, koja je bila zakazana za 10. decembar 2008, po ceni od 4,2 milijarde dinara, nije bila uspešna.

Kako se navodi u oglasu, predmet prodaje je zgrada koja ima šest spratova, s tim što šesti sprat nije u prodaji jer je trenutno kao nosilac prava svojine u knjigama upisano beogradsko preduzeće „Osnova projekt“.

Ukupna površina poslovnog prostora koji čine podrum, suteren, prizemlje, prvi, drugi, treći i četvrti sprat je 5.505,45 kvadrata. Sastavni deo ove celine je i oprema. i sitni inventar, čija je vrednost uračunata u cenu.

Agencija će na istoj licitaciju ponuditi na prodaju i poslovni prostor u Novom Sadu, u ulici Žmaj Jovinoj broj 13, po početnoj ceniod 21,) miliona dinara. „Jugoeksport“ je u stečaju od juna 2001. godine zbog dugovanja bankama. Zbog davanja u zakup poslovnog prostora tog, preduzeća po cenama nižim od tržišnih uhapšeno je nekoliko stečajnih upravnika.

Najveći deo imovine „J ugoeksporta“ prodat je na licitaciji u novembru 2007. godine za 1,4 milijarde dinara.

Najskuplje je prodata zgrada u Knez Mihailovoj ulici za 1,27 milijardi dinara, a početna cena je bila 271,3 miliona dinara.

%

у

| dobrovoljni odlazak iz „Jafa“ prilavila se 292 Ta

a dobrovoljni odlazak zaposlenih iz

„Jat ervejza“ uz otpremnine od 300

evra po godini radnog staža prijavila su se 282 radnika, potvrđeno je u toj aviokompaniji. V.d. generalnog direktora i predsednik Upravnog odbora „Jata“ Saša Vlaisavljević izjavio je ranije da je to nedovoljan broj prijavljenih jer, prema novoj sistematizaciji, broj zaposlenih mora biti smanjen sa sadašnjih 1.097 na 1.200. Posle završetka konkursa za dobrovoljni odlazak iz kompanije, uz stimulativne otpremnine, „ići ćemo na program za proglašavanje tehnološkog viška da bismo smanjili broj zaposlenih na 1.200“, rekao je on.

„U novembru ili decembru idemo na još jedan program odlaska bez otpremnina iz kompanije, posle čega u 'Jatu treba da ostane 800 do 850 zaposlenih“, istakao je Vlaisavljević i naveo da je ovo poslednji put da zaposleni u „Jatu“ dobijaju stimulativne otpremnine. On je naglasio da, prema svetskim standardima, „Jat“ s postojećim brojem aviona u floti i prema broju putničkih sedišta treba da ima od 800 do 850 zaposlenih.

Vlajsavljević je podsetio da je protekle godine menadžment „Jata“ smanjio broj zaposlenih sa 1.822 na 1.697, kao i da su za određene delatnosti kao što su obezbeđenje, prodaja, čišćenje i autoservis angažovane spoljne firme.

On je ranije ukazao na to da posle smanjivanja broja zaposlenih, realizacije programa ušteda, koji menadžment već ostvaruje, i potpisivanja novog trogodišnjeg ugovora s „Jat tehnikom“ na osnovu svetskih standarda „Jat ervejz“ ima šansu da već u ovoj godini s postojećom flotom posluje bez gubitaka.

Konkurs za dobrovoljni odlazak iz „Jata“ raspisan je 18. februara i završen je juče.

Saša Vlaisavljević, predsednik Upravnog odbora Jata

Zaposleni u hotelu „Astorija traže odlađanie aukciie

У beogradskog hotela |

„Astorija“ zatražili su od Agen-

cije za privatizaciju da otkaže | aukcijsku prodaju tog hotela, zakazanu za danas. U dopisu Agenciji zaposleni u „Astoriji“ najavljuju da će stupiti u štrajk ako hotel bude prodat i da neće pustiti da novi vlasnikuđe u | hotel, kao ni predstavnici Agencije.

Oni traže da se „Astorija“ privatizuje vraćanjem porodici sta. vlasnika, od koje očekuju da zadrži sve sadašnje radnike hoкеја. „Sačekaćemo donošenje zakona o denacionalizaciji, po kojem ćemo biti privatizovani ı nastaviti da radimo kao privatno produzeće u svojini starih vlasnika“, navodi se u saopštenju s potpisima 30 radnika „Astorije“.

Agencija za privatizaciju ranije je saopštila da je u skladu sa Zakonom o privatizaciji za 6. mart zakazala aukciju „Astorije“.

„Astorija“, kako je objasnila Agencija, kao i mnoga druga preduzeća koja se privatizuju, poseduje nekada nacionalizovanu imovinu, a kako još nije donet zakon o restituciji, u postupku njihove prodaje se primenjuje Zakon o privatizaciji. O statusu imovine, odnosno o činjenici da se radi o nekada nacionalizovanoj imovini, Agencija je upoznala sve potencijalne kupce, a novi vlasnik će se ugovorom obavezati da će se pridržavati svih odredbi zakona o restituciji kad on bude donet.