Etnički i demografski razvoj u Jugoslaviji od 1921. do 1991. godine : sveska I

XXII

Bogoljub KoČović

i kod manjinskih naroda.

Problem o novopripojenim kmjevima

Ne sme se gubiti iz vida, kako smo to već istakli, kada seuporedjuju demografski razvoj Hrvatai Slovenaca, dajevećiporastnjihovogbrojaizmedjupopisa 1931. i 1948. godine,pored redovnog demografskog čistog priraštaja, s jedne, i žrtava koje su pretrpeli za vreme Dmgog svetskograta,sdrugestrane-rezultatproširenjagianicanaračun Italije, Akobi seželelo izvršiti uporedjenje koje bi imalo nekogsmislazaperiod od 1921. do 1981. godine, onda bi trebalo izuzeti stanovništvo novih teritorija. U tom slučaju postavlja se pitanje koliki je ukupan broj, kao i kolike su brojke za svaki narod, koje treba oduzeti ili korigovati? Za moju studiju o "Žrtvama Dmgog svetskog rata u Jugoslaviji" moje preračimavanje pokazuje da je trebalo oduzeti od ukupnog broja popisa iz 1948. godine, za cclu Jugoslaviju u granicama Dmge Jugoslavije, za Hrvatsku 317.470 (zaokmgljeno na 317.000), a za Sloveniju 177.230 (zaokmgljenona 177.000). Vladimir Žerjavićje ukazao usvojoj knjizi("Gubicisfanovništva Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu", u izdanju Jugoslovenskog viktimološkog društva, Zagreb 1989,191 strana)namojugreškukojaproizilaziizizračunavanjazadarskogsreza(ne grada Zadra, koji je nedvosmisleno bio italijanski): jedan izvestan broj opština tog srezaje bio sastavni deo Prve Jugoslavije a ne Italije kako sam ja pretpostavljao. Uzimajući u obzir tu grešku, moje novo preračunavanje daje sledeće brojeve, zaokružene na bližu hiljadu (16):

Ako moje izračunavanje pokazuje da bi trebalo oduzeti od popisa iz 1948, godine 459.000 stanovnika (u mojoj stuđiji o "Žrtvama" oduzeo sam 494.000), G. Fmmkin smatra da je bilo 560.000 (17), a D. Vogelnik 600.000 (18) stanovnika u bivšim italijanskim teritorijama Kao što se vidi razlike nisu male. Istina; Gunther Ipsen u svom članku u već spomenutoj knjizi (19), dajc podatke u ukupnom broju stanovništva tih bivših italijanskih oblasti za 1931. godinu, dakle zajedno Ihvata, Slovenaca, Italijana i dmgih, kojih je sve ukupno po njemu tada bilo 524.000. Ako bi sc pretpostavilo da je čisti prirodni priraštaj za ukupan broj stanovnika te oblasti bio od 1931. do 1948. godine oko 20% (postotak priraštaja Hrvata u Jugoslaviji za faj isti period), to bi nas dovelo da bi na dan popisa 1948. bilo ukupno oko 629.000 stanovnika. Ipsen dalje smatra da je 140.000 Italijana napustilo izgubljene teritorije pre dolaska partizana. On pak nijepredvideo da je možđa bilo i nekoliko desetina hiljada stanovnika slovenskog porekla koji su pobegli iz tih krajeva, strahujući od partizansko-komunističkih odreda. Znači da je trebalo da bude 1948. godine oko 489.000

(16) Za detalje po opštinama, viditi pod Tabelama IV, Prilog broj 53.

(17) G. Frumkin: "Population changcs in Europe since 1951", New York, 1961

(18) Dr. D. Vogelnik: "Demografski gubici Jugoslavije", Statistička revija, maj 1952. Viđeti na strani 17.

(19) "Osteuropa-Handbuch, Jugoslawien". Videti na strani 37.

Hrvati Slovenci Srbi Italijani Druei Ukupno Slovenija 2.000 174.000 1.000 2.000 179.000 Hrvatska 193.000 8.000 4.000 73.000 2.000 280.000 195.000 182.000 5.000 75.000 2.000 459.000