Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

a ek Ć-

el be

nestaie kameno orudie. U zemliu uvoze i preradiuju u velikim množinama željezo. Bronca se upotrebliava za ukras i Za sitniie predmete, kao ma pr. Za iecle i t. d. Utezi se lijevaiu iZ olova i imadu odrediene znakove i podatke na grčkomu ieziklu. Na svakomu se dakle koraku opaža grčki utiecai, koji je VrIo loš bio po razvitak individualne kulture Židova wosliie babilonskoga sužanistva. U Palestini nema kulturnoga života Već Životarenia. Godine 70. pade Jerusalem ı ruke pimlianima, a iaskoro i sva Palestina. Tai nam dogadiai podaie ioš iedmu periodu u peterotisućnomi kulturnom životu Palestine: Tifnsko-

bizantinsku.

VI. RIMSKO-BIZANTINSKO DODA.

Rimsko bizantinska perioda traic do polovice sedmosa stolieća posliie Krista, kad stupiše na kulturnu pozornicu Palestine Arapi. Povijest nam umije mogo pričati o mukama, što su ih Židovi pretrpieli boreći se za oslobodienic od Rimliana. Umiie nam pričati, kako ice jedan rimski car (Hadriian) pače na carištu Jerusalema sagradio grad »Aelia Capitolina« i postavio u hram kip Zevsa, a Židovima zabranio ulazak u zrad. Još mnogo strašna nam umiice pričati poviicest O dogadjajima toca zadnieg i naistrašnijes eksila. Malo Židova ostade lu zemlii. Većina se raštrka po svemu poznatom sviictu. A zemlia niihovih praotaca posta rimska. Evo grada Geraze iz toga doba. Grad ie obuhvaćao do 100 hektara, dakle biiaše prema priiašnim mjerilima upravo kolos. Nalazio se u ravnici Opkolienoi brežulicima. Zid, debeo 3.5 m, opasivao ic grad u dužini od 3500 m. Imao ie naimanje 6 vrata. Nalazimo amiiteatre, slavoluke i posve na rimsku gradicene kuće. Svuda siai i raskoš. Kad su iednoć Rimljani prekorili Židove, koji su se bunili, da Rimliani uvode komoditet i raskoš u zemlju, reče im tanaita Šimun ben Johai, da gradeći ceste, kupališta, gradievine i spomenike ne Žele Mimljani koristi židovskomu narodu, Nego sebi. Grade, da mogu sami što raskošnije i što komotniie Žiživieti. Lo se iasno vidi po tome, kako ie gradien crad Geraza. Želiezo se sasvim općenito i mnogo upotrebliavalo. Obrta ic malo, ier su Rimliani zemlie svojih »deliciia« znali svačČimce snabdieti iz svojih ostalih pokrajina. Službeni ie jezik latinski. Hebreiski je veoma skučen, a nešto ič slobodniii arameiski. Latinskom ie jeziku ZOtOVO ravHopraval erčki. Padom zapadnorimskogca carstva 476. godine posliie Krista zavladava u Palestini bizantski utiecai. Tai prelaz naividnije se očitulice gradjeniem crkvi. Tako se spominie iz šestoga vijeka u cradu Medabi tri crkve. Za njihovu su se gradnju upotrebliavali ostaci rimskih zradievina, tako da su mnoge sasvim nestale. U to se kratko vriieme kulturne prilike rimskoga doba niiesu

207