Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije, 15. 09. 1928., стр. 130

Ovai ic princip slabio uporedo s propadanjem crkvenih uticaja i miješaniem laika u društvema pitania. I liudi su prestali gledati n liepotama ovoga svlicta »đavoliu mrežu, ali se nisu vratili antičnoi iednostavnosti ı naravnosti nego su ofišli u drugu ikrainost, preveliku namieštenost i nategnutost.

Treba da spomenemo viteštvo, koie je gailo fizičku kulturu i koje ie imalo svoiu frostruku zakletvu: Gottesdienst, Herrndienst i Frauendienst. Kratko rečeno, imamo tu intelektualnu i religioznu odgzoiu i službu bližniem, Konačno dolazi reakciia. Duhovi su već umorni, opaža se iscrpljenost i namieštenost toga poretka. Javlia se krilatica Jean Jacaue Rousseau-a: »Retournons a la Nafture!« — suvratimo Se prirodi.

Nakon tolikih viiekova osieća se opet potreba za naravnim i iednostavnim životom. Ova tendenciia stala ie da prodire i u podrućie pedaFogiie. Rousseauov »Emil« iedan ie od naipoznatijih primicra. Nešto kasnije nalazimo kod Spencera zzahtiev, da odgoja bude prirodna, da valia podiednako odgaiati duh i tiielo, Stvaraju se različiti, mnogobroini pedaSoški sistemi. Razmišliaiući o tome kako da učini odgoi čim prirodnijim. ier samo ono Što ie naravno, može biti duboko i korisno, i promatraiuć Život i dušu diece opazio ie čoviek, da su igra i gibanie, naimiliie zanimanje diece i počeo ie da proučava njihov karakter i ulogu niihovu u razvoiu čovicka. Rezultat toga razmišliania bile su razne škole uz igru (Spielzarten itd,). Dalie ic čoviek opazio, da diiete u svome razvoiu DOnavlia sve kulturne stadiie čoviečanstva i ima prema tome svoiu lovačku, ratničku i vitešku eru i da fantazila u niega igra važnu ulozili, Ostavliam po strani razne druge sisteme i pokušaie i spominiem ioš ijedan, za nas dosta interesantan, a to ie Tolstoiev pokušai škole, u koici bi dieca učila samo ono, što ih zanima, a nastavnici bi tek bili tude, da im odgovaraiu ma mihova pitania,

Kao rezultat tih sistema i proučavania imamo da pribiliežimo ovo:

Odgoia mora biti prirodna, igrama se mora posvetiti pažnia, ier Su one omladinska potreba. treba paziti na raspoloženie i interese omladine. fantaziiu valia uposliti i upraviti ie dobrim putem.

No svi ovi pokušaji i sistemi nisu ušli n Život, oni su samo Habacili ideie, koie su brzo zaboravliene i koje su tek danas došle do nekoz značenia. A što ie onda ušlo u Život? U životu imamo, i danas, pučke, srednie i visoke škole, koie- su se razvile iz srednieviekovnih. Pa kakve su ove škole? Ne ćemo naprečac reći, da su loše, ali moramo priznati, da imaiu bez sumnie svojih nedostataka. Sam princip, na kojem su sastavlieni programi nekih predmeta, rogrešan ie. Miesto induktivnoz načina, koji! odgovara diečiem mišlieniu, upotrebliava se deduktivni, koii može da bude uspiešan samo kod odrasliiih. Osim toga je odgoia u tim školama nepotpuma. Fizički i moralni uzcoi karaktera zanemareni su. a sve ie težište stavlieno u odgoju intelekta.

Ta ic dakle savremena službena odgoja nepotpuna i treba ie nadopuniti; a nadopuna ie izletništvo. Da se svrha uzmogne postići, bilo ic potrebno primijeniti sve Ono, Što se pokazalo podesnim i usplilešnim kod omladine, a to ie romantika, iantaziia, blizina prirode i igre. To ie ukratko temeli izletničkoe sitema. Sad se radi samo o tome da se u tai okvir zgodno umetne sve ono. Što se Želi postići u radu s omladinom, pa da se dobiie savršen sistem, kao što i iest izletništvo, A što ie naš cili? Stvoriti harmoiički razviienoz čovieka i dobrog ciioristu. Prema tome imamo u izletništvu:

130