Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije, 15. 09. 1928., стр. 143
Cionizam i Romunizam
Pismo jednog njemačbog cionistfičkos omladinca.
Primio sam tvoje pismo, kojim mi javliaš, da me Želiš da “dalie ostaieš u Savezu. Ne znam, kad ću imati prilike, da se s tobom porazgovorim; hoću da ti odgovorim ma Dismo.
Učinit ću to na drugi način, nego se to obično čini. Ne ću da ti pričam o engleskom imperjijalizmu mi o tisućličimo:n zalitievu židovskoga naroda na Palestinu, nego ću ti pokušati onako pisati, kao da obojica ioš moramo da ispitamo tvoi korak. :
A stvar ie u tome: ti ne vieruieš da ie Palestima riešenie Ži“dovskog pitanja, ni gospodarski, ni kulturno. Zar ne griiešiš, dok se sada obraćaš KP, da uporedujieš činiemicu poput Palestine s pokretom kakav ie komunistički? Preriietko uporedđijemo Rusiju s Palestinom, prečesto komunizam sa Palestinom. Maiokad mierimo stanie unutar komunističkog pokreta o komunistički ideal, a Palestini redovno tako mierimo. Nitko me traži od komuinizia, da riješi socilalno pitanie u sViietu 1 deset godina svcic ecksistenciie, a ti tražiš riešenie židovskog pitania za deset godira iza Balfourove deklaraciie! A ako to poričeš, iedno ie Sigurino -— cioniziu: proričeš za svaki slučai negativnu prognoZu, a TIČ zapažaš ma “drugcoi strani, da ie komunistička misao svagdie izvan Ieusiie iZgubila na prodornoi snazi. Sieti Se samo Engleske i Niemačks, a priile svega Austriie, gdie samo zato nema komunističkoz pokreta, ier ie socijalna demokratiia zauzela lasan stav.
Ne znam, u kom razdobliu misliš da će buknuti sv,ctska revoluciia, kad će naoružani proletarijat pobijediti buržoaziju. ili za tebe, baš kao kod mene, niie odlučan čas pobiede za tvoju DTIpadnost iednome pokretu. Nama dostaie, da smo članovi iednoza 'obnovnoga pokreta, da to Osietimo. a mijie odlučno hoće li tai pokret ioš često dožiVljeti neuspieha. Moje marksističke studije, sve moje razmišlianie o pitanjima socijalizma i komunizma niieslı mi dosele nadale osiećajia sigurnosti, da ie blizu »veliki svjetski preokret«. Pa i teoretici današniega komunizma gZOVOTC sad o BOVOI stabilizaciii kapitalizma. No ova negativna spoznaia mikad re Nec bi mogla spriiečiti da suradđuiem aktivno u pokretu, koi se bori protiv svietske nepravde, ne mareći, hoće li na kraiu pobijediti ili re. Treba vierovati i okušati Se u borbi.
Pa što znači vierovati, da ciomizam nosi riešenie gospodarskog ili kulturnog Židovskos pitania?> Prema moijemu uvjereni! ne znači to. da će po ostvareniu cionizma maioritet Židova ciieloga svijeta biti lišen gospodarske i kulturne nužde, fnegzo riešemic ŽIdovskoga pitania po cionizmu leži u stvaraniu novoga Židovskoza narodnoza Života nu maiaktivnijemlı, naiživliemu dijelu židovskoza naroda, koii naivećma teži za sociialnom obnovom. Ogledaš li Židovski narod u cijelome sviietu, pa ako u tebe ima oslećaia, da mu pripadaš, vidiet ćeš, da ie dio toga naroda, u koga ie čežnia
nonaiiača, onai, koji ie mlad, kojeca naiviše vreda sve FHiŽNHO U SVI-
143