Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

Često je bilo pokušaja da se židovstvo ı židovski problem diskutiraju u vidu prošlosti a ne sadašnjosti. To je tipično djelovanje asimilantskog: načina mišljenja. Upravo posljednjih pedeset godina židovske povijesti bjelo. dano dokazuje da su Židovi sposobni za stvaralačku djelatnost na svima područjima duhovnoga rada. To vrijedi i za muziku. Sve skeptike možemo uputiti na »novu Židovsku muziku« koja se neprekidno razvija obuhvatajući sva područja muzičkih oblika i koja sve više i više napušta stadij traženja i cksperimentiranja. Kod različitih se komponista već opaža nastajanje duhovne zajednice ı srodnosti gdje nesvijesno postaje svijesno. Jaz se između materije ı oblika pomalo gubi, nesuvislo se mijenja u suvislo.

O pitanju »specifično židovskoga« u muzici marljivo debatiraju u novinama i knjigama. Najispravniji nam odgovor na ovo pitanje mogu dati sami stvaraoci ı njihova djela. A ova će nas djela već u prvi mah uvjeriti o egzistenciji židovskoga elementa, židovskoga karaktera u muzici, te će nam jstodobno dokazati da se stvaralačka snaga mladih židovskih komponista mne može više ničim da zaustavi u njenu prirodnome razvoju. Tek kasnije će generacije moći da stvore spone između različitih strujanja sadašnjosti unutar područja vlastitih stilova, ı biće kadre da shvate vezu židovske muzike s njenom vlastitom prošlošću ı sa stranom sadašnjošću. »Židovsku muziku« ne smijemo po njezinoj specifičnosti toliko odijeliti od »opće muzike«, da bismo tim odjeljivanjem stvorili novih zapreka njezinu razvoju. Ne prekidajući veze s muzikom ostalih naroda, koju su povezali židovski komponisti 20 stoljeća, hoćemo da razvijamo svoje vlastite snage do samostalnoga shvatanja umjetnosti. Kad jednoć ljepota domaje ı djelovanje hebrejske odgoje potisnu čežnju rasula, ukazaće koncentrirana i probrana produkcija, potpomognuta duhovno-gospodarskim jačanjem u Palestini, na pravi cilj: nećemo rasuane židovshe muzičare Pao dosad već jedinstvenu židooshu muzu.

d)ien 1930

ROBERT VEITH: MILAN STEINER

»Židov« je donio u prilogu za Pesah 5690 (1950) reprodukcije nekoliko ulja Milana Steinera uz prikaze ı članke o njemu iz pera Andrije Milčmovića, A. B. Šimića i Gjure Tiljaka. Danas donosimo reprodukcije triju crteža koji su jzašli prije nekoliko godina u »Savremeniku« uz Milčinovićev članak. Upućujući na spomenute članke ı na biografske podatke iznesene u »Židovu«, srećni smo. što možemo uz naše reprodukcije da donesemo ovaj kratki ali sažeti i pregnantni prikaz od ·Roberta Vetitha koji je skupio materijal za prilog »Židova«, a ovaj puta tako lijepo u okviru općenite karakteristike Milana Steinera iznosi njegovu Židovsku bit.

Slike Stemera su oduhovljene. U njegovim ulicama vidimo zaista praŠinu ı osjećamo vjetar što je nosl, a zelenje sa drveta je sočno ı živo. Njegov

(9)