Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

mom bibliogralijom razumijem popis djela s naznakom cijene i svih »personalija« knjiga, i. voćstvo Saveza mora biti u stanju, po narudžbi, omladini te knjige naručivati uz popust. A recenzije o naročito važnim djelima još će višć privući pažnju zainteresovanih. Nadalje. budući da je u nas već relativno znatna Židovsko-cionistička literatura na hrvatskom jeziku, treba spremati solidnu bibliografiju s toga područja i što prije Je izdati za korisnu upotrebu u svim našim cionističkim krugovima. S vremenom Će valjati misliti na izgradnju istinske i prave uredbe za izdayanje židovske biblioteke. Mi smo dosad izdavali tek djela, većinom ideologijskoprogramatska za upotrebu u dosta uskom krugu, pa je zato finansijska baza bila uvijek skromna. Nabavljenim početnim kapitalom moraće se osnovati uredba za izdavanje prevedenih djela s područja židovske beletristike. Sjetimo se samo uspjeha Zabavne biblioteke. Imena, kao Aš, Fleg i tako dalje uspjeh. Uostalom: toliko se mnogo u taj čas gcvori O r easimilaciji, a uvođenjem židovske dom mnogo da se spas. Kod nas još danas, trideset posliie osnovane Cionističke organizaci-

garantiraće dobar

literature. u židovski može

godina i više

je, nema mogućnosti da se židovska beletristika svijeta unosi u naše široke redove na pristupačnom jeziku! Što prije valja taj nedostatak da se popravi!! Specijalno je od potrebe za omladinski Savez izdavanje nekih udžbenika. Dosadašnji su udžbenici omladinskog Saveza bili tek za nuždu, surogat, sastavljeni nabrzo — da opet brzo zastare — (Židovska kclonizacija Palestine, ideologija cionizma, Geografija Palestine) pa treba ponovnih izdani4. Obje tri spomenute edicije valja nanovo i prerađeno izdati, a kod Geografije Palestine valja naročito paziti na preradbu, jer se ova knjiga upotrebljava ı kao udžbenik kod židovske vjeronauke u srednjim školama. Posebno je od potrebe izdati knjigu o povijesti pokreta cionističke omladine i o židovskom radničkom pokretu u Pagodine izdati. ali nam je to bilo onemogućeno, jer

lestini — Što smo ove namjeravali

nije štampana ona knjiga na njemačkom jeziku prema kojoj smo htjeli obraditi naše

udžbenike (Walter Preuss: »Dic judische Arbeiterbewegung in Paldstina«). Nadalje sc valja brinuti za izdanje povijesti omladinskog

pokreta u nas i za izdanje historijske sli-

kovnice našega omladinskog pokreta. Bilo hi uopće od potrebe izdavati u našoj sredini ilustrovano pgpla-

silo, jer naše novinc ı edicije ne wrodiru dovoljno u široke mase našega žilovstva dok bi ilustrovana izdanja, van svake Je to sumnje, pobudila interes u najširim krugovima. Uopće valja naglasiti jedno: na sva područja u nas valja uvesti sistem, i kod izdavanja cdicija, ı kod diskusija itd. Sve to, nažalost, biva u nas ad occasionem i ad hoc! Možda bi bilo potrebno u tu svrhu u okviru omladinskog Saveza odbor sa

zasnovanim Vaad hahinuhom Radnog odbora

osnovati zadaćom „suradnje sa ScJ-a. Valja još imati na umu da je od potrebe izdati židovsku pjesmaricu ı pobrinuti se za izdanje židovskih dram4A, jer u nas za prikazivanje nema ništa osim propagandističkih komada Kkl-a! Spominjem još jednu tehničku konkretnost, no ona je od velike važnosti za tu kulturnu propagandu:

osnovati veliki ı sistematski

valja a dr esar, jer je to kod raspačavanja od emincentne važnošti.

Uz takav sistem imaćemo spremnu omladinu ı vođe, sposobne za pravi rad, a danas nažalost, prečesto, moramo da se zadovoljimo premalenim. Koliko se puta dešava, da spomenerni samo primjer, da je nestašica ljudi za voćstvo ı da ih se mora nalaziti ad hoc!

IV Organizaciia

Mora nam biti jasno da mi u redovima našega pokreta okupljamo premalen broj židovske omladine. Broj naših cca 1900 članova mogao bi se barem potrostručiti, ako se uzme koliko židovskih mladih ljudi uistinu egzistira u Kraljevini Jugoslaviji, a koji bi, uz valjanu propagandu, stupili u pokret. Valja zbog toga u prvom redu solidno osiuurati finansije, a onda započeti propagandom velikoga stila. Pogrešno je bilo što se u nas uvijek agitiralo u istim mjestima, do umornosti, a sva sila perifernih „krajeva ı manjih

265