Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije
sti, iako Je, barem omladina, ne bi smjela da trpi. Međutim: staro je iskustvo, koje se uvijek i svagdje obistinjuje da radikalno beskompromisni mogu biti tek pojedinci ili naroćite njihove skupine. Smisao ı bit našega pokreta leži dakle u izgrađivanju ocrtane ideologije i u njezinu provođenju u Život. Doživljavanje i proživljavanje mladenaštva sama je po sebi razumljiva komponenta bivanja u pokretu zato nije potrebno o tom poscbice govoriti.
li Kolektivni cili
Da ne duljim — naš kolektivni cilj imade da bude, konačno, alija ı srašćivanje s palcstinskom domovinom. Bez toga — pokret bi doskora postao u sebi protuslovan. Jasna je svakako potreba pionirstva u galutu, o tom niko ni ne može da sumnja, ali omladina ne može gledati svoj konačni cilj u toj daljini od zemlje otaca. Sve najbolje ı najdragocjenije, sva najveća sredstva imade pokret da stavi na raspolaganje Zato će ı biti farma za hahšaru, hahšara uopće i tako dalje predmet naših bližih i daljih diskusija. Dabome, diskusije će morati hitno voditi konkretnom radu. I predobro znamo da je naš omladinski pokret uvijek bio u naponu snage kad se htjela ı ostvarila hahšara, a bio u debaklu ı dekadansi kad je nismo mogli da obistinjujemo.
ostvarenju tog cilja.
III Humanizaciia U Buberovu smislu poslužiću se ovom
riječju da ocrtam potrebu duhovnog rada kakav se mora da razvije na području individualne aktivnosti u pokretu. Kako se vidi, ističem uvijek samo principijelno — ı za materijalnokonkretni rad — 3jer su sitnije izvedbe moguće tek na temelju zajedničke diskusije ı poslije mnogih pokušaja u praksi
gdje se tek mogu ukazati konture koji Je detaj
bolji, podesniji. Tako valja, u načelu, uviajeti potrebu te humanizacije ı potražiti put Što svrsishodnijeg ostvarenja. Ukoliko pojedinac neće otići da živi u Erec Jisraelu, još Je veća potreba da nagomila kapital narodnih vrednota koje će ga vazda držati u organičkoj vezi s narodom i njegovim obnovnim pokre-
tom. Znajući cijeniti osnovnu važnost toga rada, u ovo sam nekoliko godina rada u pokretu taj momenat vazda isticao, naročito u vezi s popularizovanjem ljubavi znanju uopće, popularizovanjem Buberovih misli, a posebice u Flianoaru prijašnjom stalnom suradnjom ı uređivanjem kroz posljednje dvije godine. U tom bi smislu trebalo u budućnosti brinuti se za ove osnovne zadatke: 1) proširivanje centralne savezne biblioteke i osnivanje čitaonice, 2) osnivanje ı povećavanje biblioteka u svim udruženjima pokreta, 3) uvođenje permanentnih, pismenih ı usmenih kurzeva za vođe, 4) briga da svaka zajednica dobije hebrejskog učitelja. Taj nacrt pokazao mi se neophodnom potrebom na temelju priJašnjih iskustava, a naroćito onih iz posljedajc godine dana. Sav diletantizam, koji se dosad uvriježio u nas u pogledu toga rada, valja nadomjestiti stvarnom ı savjesnom kulturnom djelatošću. Tako je pokret u tom pogledu degenerisan, da mnogi »vođe« identiliciraju taj rad s traženjem »materijala za kvuce« ı da im se pojam kulturne djelatnosti pokriva s pojmom »radnog programa.“ A ako koja grupa pokreta prinuka svoje članove da godišnje pročitaju tri ili četiri knjige „uspjeh« je »kolosalane. Upravo po tom, što se danas u duhovnim centrima židovstva stvaraju odličnc vrednote literaturom, a u nas Je omladina voljna da poprimi tek tu i tamo pokoje zrno, jasno se očituje zlo stanjei Jaz između cnoga što Jest ı što bi trebalo da bude. Prevelikim našim naporima za buđenjem tog interesa u nas — omladina je tek siabašno odgovarala, no sad ima da se odluči što će biti: ili pravi kulturni rad ili put u degeneraciju Dabome da
dokraja! program „humanizacije pored osnovnosti Židovskih vrednota uključuje upijanje svega vrijednog što se danas na duhovnom području stvara uopće.
Ukoliko neće biti moguće izdavati »Hanoar« u dosadašnjem revijalnom obliku, biće još više od potrebe uvođenje nekih sredstava za kulturnu propagandu. Od potrebe je izdavati: 1) stalnu mjesečnu bibliografiju, 2) stalnu mjesečnu (ili periodičnu u drugim. razmacima) informaciju o najvažnijim djelima u obliku recenzija. Pod stalnom mjeseć-
264