Jugoslavenski imenik bilja

VIII

jednake, a u istinu vrlo razlike, istovietuimi; zato jim i nadieva isto ime. Tako se n. p. sve ono, što je lišćem nalik na koprivu, zove mrtva kopriva, premda se inače takvo bilje vrlo razlikuje jedno od drugoga; što svojim cvietom nanosi na vries, sve je to vrisafc , wiesak, te se ovim imenom krsti Erica, Calluna, Micromeria, Thymus. Colchicum i Crocus posve su različite biljke, al cvieta vrlo slična: zato prost narod u Dalmaciji zove jedno i drugo hrndjuškom; al travarice umiju razlikovati brndjušku od mrazovca itd. Netreba se tomu čuditi: prost narod nije sviknuo iztraživati hilje onako pomnjivo i tačno kako hiljar ih barem kako vješta travarica, već kađ ga zapitaš, kako se ova ih ona trava zove. kaže ti više putah ime kakve na oko slične trave. nSTije bolje nit u drugih narodah; ista latinska imena bilja bijahu sve do Linnća tako netačna, da je vrlo često težko razabrati, kakvu biljku koji stariji pisae pod kojim imenom razumieva, ako nije slika priložena. Na ovakov darmar nailazimo i kod Niemacah; tako n. p. ime Gichtkraut ima 5 različitih biljakah; Benifkraut zove se njih 7; ime Blutkraut nadieva se njih 12 itd.

U ovakvom metežu zapitat će više putah štioc: „koje je pravo znamenovanje ovog ih onog imena ?“ Zbilja ima puno travah, koje se jednako zovu; al dosta ima i pogrešakah u izvorih, iz kojih sam ta imena crpio. Moja pako zadaća nije ovdje bila: osiecati, koje ime bi imalo kojoj biljci izključno pripadati; već samo nabrojiti, kako se gdje koja biljka zove. Nego da i u tom pogledu donjekle put prokrčim, stavljao sam najstarije ih (po mom sudu) najprimjerenije znamenovanje na prvo mjesto, pa sam ovo mu prisnovao ostala znamenovanja. S vremenom ee se već pronaći, što je u tom pogledu samo subjektivno mnenje mojih izvorah, i što je prava istina.

Isto tako sam postupao u kazalu ovoga djela: na prvi mah ćeš zapaziti, da je .malne svakomu latinskomu imenu dođato poviše naških. Sad se pita: kako se pravo ih najobienije koja trava naiki zove? Koje joj je pravo ime? Odgovor na ovo pitanje je takodjer vile putah vrlo mučan; gdje sam mislio, da se to može osjeći, metnuo sam ona hrvatska imena na prvo mjesto (t. j. tik do latiuskoga), za koja mi se čini da su najshodnija; inače sam ova imena abecednim redom nanizao, a na kraju slovenska pometao.

Jošte jedno neka uzme na um, tko se ovom knjigom posluži. Nerastu sve vrsti bilja svagdje, već obieno ima u svakom kraju drugih vrstih istoga roda. Tako se dogadja, da se razhcitim vr-stim nadieva isto ime; pa opet, da se koje ime u jednom kraju px-oteže