Jugoslovenski Rotar

vrate u domovinu kao gotov fabrikat, one imadu svcje tvornice; Kanada, Australija i t. d. žive svojim životom. Nema više te bujne izmjene dobara, ne treba po itcme n: toliko tonaže.

Posljedica sve te hiperprodukcije tonaže, kcja postaje, što se Dbrojčanosti tiče, puki anahronizam jeste, da Je naval (podvozna tarifa) spao na 79% od onog prije rata, prem su reZijski troškcvi znatno veći, da leži preko 20%" svjetske tonaže vezane po lukama, a ono od brodova što plcvi, tako je malo iskorišćeno, da bi po mnenju Medjunarodne trgovačke komcre bilo dovoljno nešto više od 20 miliona tona, da osigura cjelokupan transport robe, dakle po mnenju Komore jedna trećina danasnje tonaze!

Ono mnenje Komere mozda je suviSe pesimisti¢no, no mnenja smo, da stoji svakako činjenica, da razvitak privrednih odnosa i čitava struktura medjunarodne figovine nije takva, да bi se moglo kazati, da je to prekarno stanje pomorstva cyisno samo o svjetskoj krizi, ono nije dakle samo prolazno, ong je stacionirano.

Kakav izlaz?

Izvjesne pomorske države kušaju ga naći u d:moliranju stare i nepotrebne tomaze, u obustavi gradnje brodova i čini se, da će i biti jedini izlaz čekati, da izvjestan, ne maleni, i nepotrebni broj brodova — nestane sa svijeta.

Gornji prikaz neprilika pemorstva vrijedi u glavnom za pomorstvo, što služi :svjetskoj trgovini, dok je domaća obalna plovidba, kao i ona Sredozemnog тога ! morskih bas2na sa njim u vezi, Cvisna o specifičkim prilikama zemalja na tim morima i njihove trgovine. U tom dijelu pomorstva odrazuje se u glavnom samo današnja Oopća privredna kriza, kao ı posljedice snažne utakmice brodarstva raznih sujednih zemalja. Oscbito ovo potonje ćuti naše pomorstvo. U kojoj se nejednakoj borbi ono nalazi prama Italiji vidimo, ako usporedimo državnu pomoć što ju prima talijansko brodarstvo i naše. Talijansko prima cko 1.500,000.000— dinara godisnje izravne pomoći, a kod nas je u budžetu predviqeno nekih 60,000.000.— dinara, dakle samo 4% od one talijanske i to većinom kao naplata za usluge, što ih čine pojedina društva državnoj upravi (prevoz pošte, vojske itd.).

5 Dr. Viktor Ružić Sušak. 3 7 А Pretsednik R. C. Sušak. *

Kao specijalne uzroke za krizu pomorskom brodarstvu kod nas, po-

red opšte krize brodarstva, rotar Sokolović isliče u glavnom tri: 1) ne-

dostatak jedne opšte smišljene pomorske politike; 2) nedostatak orga„nizacije i 3) nedostatak kapitala.

KK” u pomorstvu, kao grani opšte privrede, usko je vezana sa opštom krizom, ali ona Imade i svoje specifične uzroke. Najjači regulator na tržištu pomorskih vozarina (navla) od vajkada je bio prevoz žita i sirovina, kao robe, koja se po kvantiteti najviše prevozi, a tek u dalekoj manjoj meri prevoz ostalih artikala. Usled sve većeg nastojanja industrijskih zemalja, da restringiraju uvoz agrarnih produkata, došlo je na drugoj strani do smanjene kupovne moći, koja je opet uzrokom smanjenja industrijske proizvodnje odnosno time vezanog preradjivanja sirovina. Tako na pr. Italija je sa 35 milijona stanovnika tivozila pre rata mnogo više žitarica nego poslednjih godina sa 42 miliona stanovnika, dok ove godine izgleda da uopšte ništa neće uvesti. Francuska čak počinje i da konkuriše agrarnim zemljama svojim izvozom. Važna je takodjer i borba izmedju mineralnog ulja i uglja za prosudjivanje Ovog pitanja, a ne manje važno je i pitanje elektrifikacije pojedinih zemalja (Italija, Švicarska), koje je kročilo zadnjih godina ogromnim koracima napred i tako dopri-

и 5

Nastavah na sledećoj strani