Jugoslovenski Rotar

ДНИ И АН yr

Inž. MILAN pl. KIEPACH, direktor Elektrane Раја, R.C. MARIBOR: Maribor, april 1935 goa.

Elektrana Баја пајуеса је pokrajinska električna centrala u Jugoslaviji. Opskrbljuje severni deo Dravske banovine električnom energijom. Krajna joj je tačka na severu Murska Scbota a na jugu Zidani most i Zagorje. Elektrana Fala proširila Je svoje visokonaponske vodove takodje u Savsku banovinu te opskrbuje tamo osim nekoliko manjih konzumnih područja takodje gradove Čakovec i Varaždin, dalje kazneni zaved Lepoglavu i sanatorij Klenoynik. Celokupna dužina visokonaponskih vodova iznosi okruglo 4oo km.

U toku godina uspelo je razumnom tarifnom politikom ı niskim cenama znatno povećati konzum struje te priključiti veliki broj zanatskih radnji ı industrijskih postrojenja. Zanimljiva je činjenica, da je potrošnja struje u Mariboru u r934. god. skoro triput tako velika, kao što Je bila iste godine u Ljubljani i samo za Jednu trećinu manja od potrošnje grada Zagreba. Razlog tome što još nije potpunoma ostvarena elektrifikacija seoskih predela treba tražiti u Općoj privrednoj krizi a naročito u osiromašenju sela. Svuda, gde Još nije izvedena elektrifikacija, opaža se veliko zanimanje ı razumevanje za upotrebu električne energije, tako da se može za slučaj poboljšavanja privrednih prilika sa sigurnošću očekivati dalje napredovanje elektrifikacije.

O samoj elektrani Fali vredno je istaknuti sledeće:

Elektrana Fala

Historijat.

Stajersko elektri¢no dru’tvo (Steiermarkische Elektrizitats-Gesellschaft Graz = ,,Steg“) sopstvenica hidroelektri¢nih postrojenja na Muri u Peggau-u i Lebringu smatrala je zbog velikog potrazivanja za energijom vec rgrt. god. potrebnim, da obrati svu svoju pažnju novim izvorima energije.

Nakon mnogih naprezanja sa strane pomenutog, društva Stajersko namesnistvo izdalo je r913. god. koncesiju za hidroelektričnu centralu na Dravi kod Fale a gradjevinske radnje započete su već u julu iste godine.

Izgradnja se je finansirala na taj način, da je dozvolio konzorcij зуајсагskih i austrijskih banaka pod vodstvom „Švajcarskog bankarskog društva“ (Schweizerischer Bankverein) u Baselu „Steg“-u kredit u visini predračunskih

gradjevinskih troškova.

14