Jugoslovenski Rotar

kako u Vizantijskoj, tako i u Turskoj imperiji. Tu svoju odliku on je zadržao kroz čitav niz vekova ша да je često stradao od pljačke, elementarnih nepogoda, ratova, epidemija i nasilja.

Do pre 25 godina Bitolj je bio najvažniji ekonomski centar u zapadnom delu Balkanskog Poluostrova. Zaleđe njegovog privrednog uticaja bili su cela Albanija, severo-zapadni deo Grčke i celo Povardarje. Obrt bitoljske čaršije bio je zamašan. Dok je Solun kao pristanište bio više tranzitno-komisionarsko mesto, Bitolj je obavljao pravu trgovinu, jer su se u njemu zaključivali mnogobrojni krupni trgovački poslovi. Veze bitoljskih privrednika prostirale su se izvan Evrope. Njihova solidnost je bila opšte poznata.

Dugogodišnji ratovi počev od 1912 god. pa sve do kraja 1918 god., koji su se vodili skoro stalno u neposrednoj blizini grada, uništili su ne samo njega, već i sve šta je on dotada stekao bio. Na završetku

Obrid: Stara platana Photo Griesbach i Knaus

ratova Bitolj je bio sav porušen, a stanovništvo raseljeno. Počelo je rađanje novog života iz ruševina i pustoši rata. Međutim, usled blizine novopovučenih granica prema Grčkoj i Albaniji, Bitolj, nekadašnji ekonomski centar prostrane bogate i mnogoljudne pokrajine, postaje silom samih okolnosti, obična pogranična varoš sa ograničenom privrednom delatnošću.

Novopodignuta pruga Veles—Prilep, kojom se Bitolj veže za normalnu željezničku mrežu naše zemlje, doprineće da se privredno opadanje grada zaustavi. Proizvodima bitoljskog kraja, a naročito voću i povrću, pruža se mogućnost da se pojave na većim i udaljenijim pijacama u unutrašnosti države, koje su do sada, usled visokih prevoznih troškova, bile ostale neiskorišćene.

b) Sadasnjost.

Bitolj je jedan od najjužnijih gradova naše zemlje, poznat široj javnosti iz vremena svetskog rata. Ma da je on tada bio potpuno uništen usled dvogodišnjeg neprestanog bombardovanja, uspeo je da se oporavi tako, da je danas sa svojih 33.000 stanovnika, posle Skoplja, druga varoš u Vardarskoj Banovini.