Jugoslovenski Rotar

prehistorijskog doba do danas, a bilo je doba kada je Bosna bila iedini proizvođač željeza za cijeli Balkan i udaljene dijelove ofomanskoo carstva. ЈЕ :

Povijest željeza Bosne vodi čak u najstarije prehistorijsko doba, kako pokazuju iskopine u fumulusima na Glasincu i u sojenicama u Dol. Dolini kod Bos. Gradiške. Ima danas tvrdenja da је željezno doba bilo prije bronzanoga, jer je dobivanje željeza lakše i jednostavnije od dobijanja bakra. Jedino je bronza bila puno više raširena i ona ne rđa i ostaje trajnija od zeljeza. Tragovi prastarog rudarsiva sa osfacima oruda nađeni su baš u području željeznih rudišta oko rijeke Sane. Tamo se i danas nalaze velike naslage želj. froske izmiješane sa ilovačom, svjedoci davne radinosti prehistorijskog čovjeka. Nu i na vrhovima gora nalaze se ostaci te radinosti u obliku naslaga froske, golovo po cijeloj

Рајта пке ispod grada Klisa

kraj Spli:a

srednjoj Bosni i sjeverozapadu kod Sanskog Mosfa i Starog Мајдапа. U sanskom području nalaze se ostaci topionica bilo u prehistorijskim jamama bilo u niskim pećima, kao i pojedini alati i druge topioničke sprave. Rudača se fopila kako vidimo u dolinama kao i na vrhovima. U jugoistočnoj Bosni razvijala se pak više industrija zlata, srebra i olova islo tako i u cenfralnom dijelu Bosne oko Kreševa i Fojnice. Kada je u kasnijim vremenima izumljen pogon mijeha na vodu, nastalo je pravo zlatno doba željeznog fopioništva. Sve je sa gora i visova sišlo na rijeke i poloke i zafo vidimo poseban procvat željezne industrije u šuтоуШ т dolinama oko Ljubije, Sane i Japre, jer uz bogatu rudu našlo se Sumsko bogatstvo kao i bogastvo jake i stalne vode u padovima i brzacima. Priroda je dala svu zgodu da tu nastane Zeljezna indusirija, a silna troskovista su i danas svjedoci stoljetnog marnog rada.

29