Jugoslovenski Rotar

poslije rata umjetno gnojivo sastojeée se iz 60 dijelova amonsalpetra i 40 dijelova amoniumsulfata. Budući da Je potrošnja ove soli vezana uz stanovito godišnje doba, bilo Je potrebno istu spremati u velike silose. Ta Je sol imala svojstvo da prigodom ležanja na skladištu uslijed kontrakcije potpuno otvrdne, tako da je istu moralo se uz veliku muku u veliki trošak krampima i lopatama komadati da bi se mogla tovariti. Uslijed toga došlo se na zamisao, da bi se ovo komadanje poduzelo upotrebom malih eksplozivnih laguma. U početku Je upotrebljena količina od 200—500 grama, ali nakon glatkog uspjevanja posla, upotrebljeni su naboji do 2 kg. Tako se radilo bezbrižno sve do kritičnog dana, kada je odletio u zrak silos sa 4500 tona sadrzine. Posljedice ove katastrofalne eksplozije bile su neopisive. Na mjestu je nastala rupa od 165m duljine, 93m Sirine i 18% m dubine. Do blizu 900 m naokolo bile su uništene sve zagrade. U daljnjem obsegu do 2000 m bili su porušeni krovovi, a prozori i vrata istrgnuti. Tragova eksplozije bilo Je do 75 kilometara u opsegu. Bilanca katastrofe ovih 4500 eksplodiranih tona gnojive soli: 12.000 kub. m. zemlje izbačeno, 586 mrtvih ı 2000 ranjenih, osim ogromne materijalne štete.

Istražna komisija, koju su sačinjavali sami znameniti stručnjaci ustanovila je. da ovo umjetno gnojivo. koje je bilo smatrano posve bezazlenim, pod stanovitim okolnostima i posredstvom eksploziva može da eksplodira. Tako bi se moglo nabrojiti bezbroj neoéekivanih sluéajeva, od kojih su mnogi bili katastrofalni.

Kao primjer, doduše ne eksplozije. ali eksploziji slični požar, koji Je nazorno djelovao, navadja se slijedeći slučaj: U nekom magazinu, u kojemu je bila uskladiStena opée poznata čilska salitra u Jutenim vrećama, nastao Je požar, koji Je srušio krov. Nakon kratkog vremena iza toga nastala je eksploziji slična detonacija sa jakim plamenom, koji je razorio cijelu zgradu. Razjašnjenje ove nezgode leži u slijedećem: Užarene čestice drvenog ugljena, koje su odozgor padale u jutene vreće u kojima je bila pakovana Glska salitra, tvorile su sastojinu sličnu crnom barutu, t. J. salitra plus ugljen, čija Je eksplozivna snaga bila Još potencirana visokom temperaturom.

Kao daljnji primjer može služiti ovo: U skladištu neke tvornice kemikalija nastao je neobjašnjivi požar sličan eksploziji. Kemikalije same po sebi koje su se ondje nalazile, a isto tako i konstrukcija magazina isključivale su svaku mogućnost požara. Medju ostalim kemikalijama nalazio se ovdje glicerin u bačvama i permanganat u vrećama Jedan pored drugoga. Ovaj nastali požar, koji je isprva pokazao sasma nedužno napredovanje, pretvorio se je takodjer u požar sličan eksploziji. Poslije temeljitog istraživanja ustanovilo se da glicerin kada dolazi u dodir sa kaliumpermanganatom, čini sastojinu samu po sebu upaljivu, a kada se radi o velikim količinama, može se ovo sagorijevanje pretvoriti u požar sličan eksploziji.

U doba kada se nije znalo, za uzroke ovim katastrofama, соу јек u svom primitivizmu i neznanju pomirio se sa svojom sudbinom, pa Je tako nastala ona poslovica: Kada Bog hoće i batina puca. Nu napretkom i razvitkom industrije, osobito početkom XIX vijeka, nastupile su nezgode ı katastrofe ove vrsti kao češća pojava i postale žalosnim pratiocem industrije, a naročito rudarstva tako da se je na

195