Jugoslovenski Rotar

се зе 1 тој posao svesti samo na to da u kratkim potezima ocrtam htijenja i dobre namjere hrvatskih knjižara. U koliko Je koji knjižar u tom uspio. neka to kaže kulturni historičar koji će Jednog dana napisati koliko su uspjeli svi oni koji su se trudili da dadu svoj prilog hrvatskoj kulturi. pa prema tome, koliko su uspjeli i knjižari.

Neću se zadržavati na našim starim pionirima knjižarstva o koJima Je profesor Vjekoslav Klaić napisao opširnu studiju. Spomenuću samo da se prvim hrvatskim knjižarom drži senjski kanonik Silvestar Bedriéié, koji je izmedju 1490 i 1510 u Senju Stampao i raspaGavao glagolske crkvene i obredne knjige. a prvim zagrebačkim knjizarom, gradjanin zagrebački Ivan Miier, za kojega se znade da је izmedju 1509 i 1515 raspatavao misale Stampane u Mlecima. Prvi knjizar u Varazdinu zvao se Ivan Mandele, i on je izmedju 1570 i 1580 vodio upravu tiskare grofa Jurja Ul. Zrinjskog. U najzasluznije stare hrvatske knjizare spada i znameniti hrvatski spisatelj Pavao Ritter Vitezović (1652—1713) koji je uz velike neprilike i materijalne Žrtve izdavao hrvatsku knjigu. U knjižare ubraja Klaić i Jednoga od. najzaslužnijih ljudi koji su ikada sJedili na zagrebačkoj biskupskoj stolici. biskupa Maksimilijana Vrhovca koji Je početkom prošlog: viJeka osnovao biskupsku tiskaru i knjizaru. Jedna od najstarijih zagrebačkih knjižara, knjižara Franje Župana iz 1808 godine. održana Je ı sada u sklopu knjižare Kugli. koja je prošlog stoljeća prekupila Županovu knjižaru.

Ako uz ova imena spomenem Još ime velikog Ljudevita Gaja kao izdavaéa, a Vjekoslava Babukiéa kao glavnog knjižara knjige ilirske ı ako spomenem četiri najveća izdavača čiji rad počinje prošlog stoljeća, a to su: Jugoslavenska Akademija znanosti i umjetnosti, Matica Hrvatska, Društvo Svetog Jeronima i Hrvatski knjizevno-pedagoski zbor i Društvo hrvatskih Knjizevnika, tada su uz knjizare spomenuti najvažniji izdavači koji su zaslužni za izdavanje i raspačavanje hrvatske knjige do konca prošlog: stoljeća.

O tim našim velikim kulturnim izdavačkim ustanovama bilo je ili ée biti na ovom mjestu govora. Njihova izdavačka djelatnost i kulturni uticaj koji su vršili na svoj narod od tolike su vaznosti da Je za njih premalen okvir Jednog predavanja. Mogle bi se o njima čilave knjige pisati. a to će po svoj prilici jedanput i učiniti oni koji su za to pozvani. Ja ću se zadržati za to samo na nekolicini savremenih knjižara izdavača.

Na prvo mjesto dolazi knjižara Kuzgli. Osnivač ove knjižare, Stjepan Kugli bio Je pravi tip trgovca gentleman-a. Svestrano naobrazen, a sa znanjem koje je potrebno knjižaru, štamparu i knjigoveži on Je sinim poletom i velikom ustrajnošću uspio da svoju knjizaru podigne do ranga jedne od prvih evropskih knjižara. Kada bih htio da govorim u uporedjenjima, onda bi mi najlakše bilo da knjižaru Kugli uporedim sa starim stoljetnim dubom, pod čijom gustom lisnatom krunom nalazi khlada i odmora svaki onaj koji se. zanima za književnost, a napose za hrvatsku knjigu. Šenoa, Tomić. Kumičić, Gjalski, Ogrizović, Kosor, najveća imena hrvatske književnosti, svi su oni izašli u Kuglijevu izdanju in raširili se ne u tisućama, nego u stotinama tisuéa primjeraka po hrvatskim domovima. Knji-

15 201