Jugoslovenski Rotar

boljih naših pisaca i prijevode najpoznatijih stranih književnika. Ne treba ni spominjati šta to znači ne samo za odgoj naše čitalačke publike. nego i za napredak i razvoj Stamparskog obrta kod nas.

Knjižara Mineryva obogatila je našu književnost sabranim djelima Miroslava Krleže, Vjenceslava Novaka, Augusta Šenoe,. Silvija Strahimira Kranjéeviéa, izdala je antologiju u Sest knjiga pod naslovom ..Sto godina hrvatske književnosti“ i prva Je u našoj književnosti izdala dva kapitalna djela „Minervin Leksikon“ i rJečnik hryvatskosrpskog jezika u slikama pod naslovom „Šta Je Sta’.

Nova Evropa izdala je do sada stotine i stotine svezaka sa nebrojenim člancima iz društvenog, političkog, umjetničkog. književnog ı socijalnog života, držeći se uvijek visokog evropskog mjerila ı istine.

Binoza-Hrvatski pisci izdala Je miz starijih i novijih hrvatskih književnika. Osobita JoJ Je zasluga što je počela sa izdavanjem Sabranih djela A. G. Matoša.

Binoza-Strani pisci dala Je u hrvatskom prijevodu čitav niz djela najglasovitijih svjetskih savremenih pisaca. al: kao krunu svog izdavačkog rada može smatrati knjige Josipa Horvata, Politiéku povijest Hrvatske Ii Il; monografiju Fran Supilo koje su znatile pravi dogadjaj u našem izdavačkom svijetu. Kako izgleda kad dobra knjiga „upali“ kako izgleda kad publika dobru knjigu „osjeti“, najbolji Je dokaz baš ova Horvatova Politička povijest Hrvatske. Drugi dio ove povijesti nije pisac nudio izdavaču, nego Je izdavač molio pisca da se žuri kako bi Je mogao što prije izdati. Tu je odmah i odgovor na sve one neosnovane prigovore pisaca knjižarima zašto ne izdaju. Dajte dobre rukopise. dajte dobra djela i knjižari će ih izdavati, publika kupovati i svi će biti zadovoljni. Trebalo bi mnogo mjesta i vremena da se spomenu svi oni manji knjižari u Zagrebu i po provinciji koji nisu neznani, ali su zaboravljeni. Negdje su u zasjenku, malo ko o njima vodi brigu, ali su oni ipak za to dali svoj prilog pa često i obilat prilog.

Zaboravilo se na Radoslava Bačića u Osijeku koji je nekada počeo izdavati vanredno lijepu kolekciju hrvatskih pisaca (Ivu Vojnovića, Peciju Petrovića. Ivana Krnica i druge). Nije dovoljno zapažen Vinko Vošicki koji u Koprivnici neumorno izdaje i dobre hrvatske književnike i prijevode stranih dobrih djela. Janko Dujak u Sisku i Miho Ercegović u Dubrovniku pokrenuli su vrlo dobre kazališne biblioteke za diletante.

Knjižara Ćelap u Zagrebu počela Je izdavati velike naše pisce u Jeftinim, ukusnim izdanjima za školsku lektiru, a osim toga niz francuskih klasičnih djela sa hrvatskim komentarom.

Narodna knjižnica u Zagrebu izdala je ogroman broj školskih udžbenika od najboljih naših domaćih stručnih pisaca.

Knjižara Narodna Prosvjeta u Zagrebu posvetila se izdavanju molitvenika i nabožnih knjiga. Njena djelatnost Je vrlo уеlika u tome da širu publiku odvrati od loše, pogubne literature i da Je privede dobroj knjizi u kojoj su na prvom mjestu moral i etika.

Knjižara Krešimira Grasza pokrenula je vanredno dobro uredjivanu biblioteku pod naslovom Hrvatsk a Savremena

15* 205