Jugoslovenski Rotar

Zolin ..La béte humaine” osjeti kako je pored njega nevidljivo prohujala lokomotiva ,,Lison”. Ako u éasu kada daje kome Senoino Z 1a tarevo Zlato osjeti miris tamjana i zapaljenih svijeéa Majke Bozje od Kamenitih vrata, a listayuéi po Gustavu Gejerstamu ne bude mogao da se otme mistici koju ovaj Svedjanin ispreda iz niti izvučenih iz najdubljih skloništa ljudske duše.

Kada i najmladji naučnik bude znao nuditi dječje knjige sa onim istim zanosom koji Je njega samog: obuzimao kada Je čitao Robinzona, Ben Hura, Carevog Glasnika, Priée iz daynine i Ukletog Holandeza. Eto. tada će i publika drukčije ulaziti u knjižare ı tada će se istom izmedju knjižara. čitalaca ı kupaca razviti ona veza koja Je potrebna za zajedničku saradnju na kulturnom polju.

Jer ako su naše škole. sveučilište, akademija i kazalište hramovi nauke, knjižare će tada postati sjajna predvorjJa tih hramova. Knjižare će tada postati u pravom smislu rijeći vrata kroz koja će nauka u obliku knjige ulaziti u hramove nauke. i vrata kroz koja će hramovi nauke slati nove knjige u narod da ga prosvijete ı podignu.

Nema ljepšeg zadatka nego biti posrednik kroz čije ruke ide kamen po kamen za gradnju velikog hrama narodne kulture.

A knjižari, samo ako budu htjeli, mogu biti ti posrednici.

OSIJEK KAO INDUSTRIJSKI CENTAR Bernard Krešić, В. C. Osijek

Sve su poratne države. bilo postojeće ili one, koje su nastale na temelju mirovnih ugovora, nastojale već od prvog početka, da se u privrednom pogledu Sto više osamostale i da svoj privredni organizam učine što Je god više moguće neodyvisnim od drugih država. Ako samo letimično premotrimo gospodarski razvitak poratnih država opazit ćemo u svim fim državama tendenciju. kojoj Je cilj, da ostvari spomenutu nezavisnost. Naročito oštro ova se tendencija ispoljava u drzavama nasljednicama, a to je konaéno i sasyim razumljivo. Velike zapadne drzave i velike drzave srednje Evrope već su davno prije rata izgradile svoju produkcionu privredu u tolikoj mjeri, da je ona bila sposobna ne samo podmiriti potrebe svog vlastitog pućanstva nego je proizvodila znatne viškove za izvoz. Drzave nasljednice, koje su se formirale na teritoriju bivše monarhije ili su od nje primile znatne površine ı pripojile ih matici zemlji nijesu imale nikako razvijenu industriju ali Je ta industrija bila sasvim slaba i nemoćna da zadovolji povećane potrebe stanoyvništva države. Spomenuta tendencija što veće privredne samostalnosti i neovisnosti, pa povećana briga za organizaciju državne odbrane, a konačno i povoljna konjunkiura plasiranja kapitala u industriju koju su štitile visoke zaštitne carine, potakli su i ove drzave nasljednice, da u što kraćem vremenu izgrade i organiziraju svoju vlastitu produkcionu privredu.

206