Jugoslovenski Rotar

druge vjere. Zato su ih progonili i mrzili oni koji misle na njivi siJanja mržnje i zadjevica da žanju svoju ličnu izdajničku korist.

Kada je sultan Mehmed Fatih s velikom vojskom došao u Bosnu. u opéoj smetnji i zabuni, kada je kraljica Katarina prebjegla s kraljicom Marijom Jelenom u Dalmaciju i u Rim. kada Je posljednjeg kralja Bosanskog nestalo bez spomena i imena. pod carski čador izlazi čedan fratar, bos i gologlav. opasan užetom, Fra Andjeo Zvizdovié, god. 1463 i moli sultana da njegova vojska ne tare i ne pali, da ne ubija mirnoga naroda. jer šta će mu pusta i prazna zemlja? Sultan mu Je izdao ahdnamu. carsko pismo. kojim se proglašuje sloboda vjeroispovJesti, zabranjuje se dirati u živote i imutke gradjana. u crkve i manastire, a franjevcima se čak dopušta da mogu slati mladje na školovanje u tudje zemlje.

Ivan Frano Jukić podučava u feološkim naukama u svojoj školi u Varcar-Vakufu tri pravoslavna djakona. pa da se rukopolože za sveštenike.

Starac fratar sa više od 76 godina, izmoren i izubijan dušobrižničkom službom po bosanskim vrletima bez puteva, na rijekama i potocima bez mostova. po ljetnoj vrelini i zimskoj studeni sjedi u сеlijici hladnoga i trošnoga manastira u Fojnici, pa drhtavom rukom. s oslabljenom vidom. uz slabašnu svjetlost uljanice piše knjigu „ђогоljubnu" da vjernike tJeši i pridiže, upućuje i savjetuje. vJerom da ih krijepi i nadom u bolje dane sokoli.

Požežanin Fra Luka Ibrišimović, član provincije Bosne srebrene. bori se junaéki u ratu za oslobodjenje Slavonije ispod turskog: 20spodstva. Osudjen Je bio na smrt, ali je sretno umakao, odmetnuo se Je u goru i potukao do nogu Turke na brdu Sokoloveu kod Pozege (1689).

Grabovac Filip (1005—1750) izdao je ..Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga laiti hroatskoga (Mletci 1747)“. Tu je prvi snažni protest protiv tudjeg gospodstva u političkoj. mrtvoj. Dalmaciji. Mletačka vlada Je odredila da se Grabovac okuje i dovede u Mletke. Tu je bačen u tamnicu. gdje Je izmučen i ispaćen umro.

Fra Andrija Kačić u svom Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga Jednakom ljubavi slavi vladare i kraljeve. vitezove i junake svega juga slovinskoga od Crnoga do Jadranskoga mora.

Teško je danas iza tolikih dugih i krvavih godina mučne prošlosti naše. iza tolikih dogadjaja koji su se redali munjevitom brzinom jedan iza drugoga, sakupiti misli i iznijeti kratku i jasnu sliku svega onoga što Je naš narod iza provale Osmanlıija prepatio. ostavljao svoja ognjišta. bježao, rasipao se na sve strane, ginuo i umirao. Bila je to krvava istorija. a ljudsko je pero pero bilježilo nije. Ostali su. često i vrlo nepouzdani, svjedoci tih dana. stari manastirski ljetopisi. izvjeStaji papinih poslanika i biskupa, putopisi ponekojih putnika koji su prolazili naSim krajevima. Ali jedno je neosporno. U sredini svih zgoda i nezgoda stoje Franjevci pa je tako — barem za katolički svijet — Istorija onih dana istorija franjevačkog reda. Manastiri su u ona doba još jedine kule svetiljke. Oko njih se kupio narod. traži utjehe, savjeta i lijeka u bolesti. Pranjevci pred narodom sele u tudje krajeve. Oni se povlače na sudove za sve što učini raja. Na manastire se navaljuje teške novčane kazne, pa starešine moraju često proda-

294