Jugoslovenski Rotar

obale. ı to objašnjava njegovu izvanredu važnost kao avijatičku bazu i kao prepreku za neprijateljski pomorski saobraćaj. Medjutim u zadnje vreme je Italija još jače naglasila svoju poziciju, pretvorivši vulkansko ostvrce Pantellerija u avijatičko i podmorničko uporište. jdaljena 60 km od Tunisa (Bizerte) i 96 km od Sicilije, Pantellerija je u stanju da hermetički zatvori prolaz iz Jednog djela Mediterana u drugi. Klisurasta formacija i mala površina Pantellerije ne dopušta njenu izgradnju u flotnu bazu, ali i ovako kao uporište podmornica i avijona njena uloga može biti odlučna.

Otuda je razumljiva francuska i engleska zabrinutost, te šarene kombinacije kojima je dala povoda. Još Jednom promjenom povećala Je Italija značaj svoje vojne strateške pozicije. a to bi bila izgradnja ostrva Rhodosa u flotnu bazu velikog stila. Kao protuteza Rhodosa može se smatrati Engleski Cipar. ali svejedno ostaje unutrašnji strateSki polozaj Rhodosa nezgodan za Haifu, Suez i Aleksandriju. Ove promjene na talijanskoj strani izazvale su protumjere Vel. Britanije: utvrdjivanje i izgradnja Cipra, Haife i Aleksandrije. Obratite pažnju. braćo. da su vojničke mjere Engleske ograničene na istočni deo Sredozemnog mora.

To bi bile vojno-strateške promjene koje je abisinsko pitanje izazvalo. Abisinsko pitanje izazvalo je i političko strateške promjene. a one su ustvarı uzrok onog: činioca nemira na Mediteranu. o kojem sam već govorio. Vračajući se na nj Iscrpnije na prvom mestu moram istaknuti onu veliku propagandu koja datira od osnovanje „Imperije“ na visoravnima Etiopije. .mperium Romanum” je velika fata morgana, ali je kao sretstvo patriotske propagande odigralo svoju ulogu u srcima Talijana, a kao sretstvo zastrašivanja u mašti ostalog svijeta. Pocevsi od Palestine gdje treba omrznuti sve što je britansko pa preko Libije gdje na raskršću novosagradjene strateške ceste рмјен „Мас Islama“, ta propaganda poprima konkreine forme u Španiji. gdje se vodi formalan rat sa tudjim vojnicima na tudjoj teritoriji. Sve ove cinjenice vrlo dobro su nam poznate. Meni je namjera da razbijem Jednu zabludu jer ovakova situacija ozivljava problem Sredozemnog mora u nasim zakljuécima.

Ako je izlozeno stanje izmenilo raniju stratesku fizionomiju Sredozemnog mora ono nije promijenilo njegovu stratešku ravnotežu. Ja ne osporavam, da je nastalo pomeranje snaga ali odlučno niječem, da Je to pomanjkanje snaga dovelo do prevage jedne od mediteranskih protivničkih strana ili imalo za cilj poslizavanje jedne takve prevage. A u tome bi se sastajao problem Sredozemnog mora onako kako smo ga mi formulirali.

Opisana strateška situacija ugrožava u nekim tačkama francuske interese. Ža to Je potrebno da proširim svoje ranije pretpostavke o dyima partnerima, i u odnose Vel. Britanije i Italije uvedem francusku komponentu. Ova nova komponenta ocituje se u preéutnoj britansko-francuskoj saradnji na Sredozemnom moru. Lišena Gibraltara i Malte kao sigurnih flotnih baza velikog stila, Vel. Britanija našla je odgovarajuću nadoknadu u francuskim bazama Toulon i Bizerta. Obezbedjena na zapadu. Vel. Britanija ograničila je dakle svoje vojne mjere na istočni bazen Mediterana, na što sam već ranije obratio paž-

294