Jugoslovenski Rotar

Veličinu toga rada. koji se u Jednom stablu provadja moći ćete bolje shvatiti kad Vam kažem. da kroz Jedan stogodišnji hrast za vrijeme vegetacije a tjekom Jednog Jedinog dana prodje oko 6 hektolitara vode. a kod brestovog: stabla ı više. Da Je tome tako možemo se osvJedočiti time, da u doba početka vegetacije na brestovom stablu načinimo zasjekom sjekire otvor na koji će odmah nahrupiti toliko tekućine, da bi njome mogli za čas napuniti posudu od par litara. Napravimo Н fanku rupu svrdlom u takvom stablu poteći će kroz nju mlaz tekućine dovoljan da za čas napuni čašu. To čine pastiri i seljaci da si ili utaže žedju ili da taj sok upotrebe za lijek. Kad s proleća režete vinovu lozu koliko „suza“ kroza svaku prerezanu lozu prodje?

Kada promislimo da se ta tekućina ne sipa ı ne lijeva kroz naročite otvore ız velike posude. nego da se ona provlači kroz fine ı uske cjevéice — o kojima ée biti kaSnje govora — onda tek možemo ocijeniti rad koji se u jednom stablu provadja.

Predaleko bi me vodilo. da Vam sli¢nim primjerima prikazujem rad ovakove prirodne fabrike. nego ću preći na samu temu. da Vam u kratkom tumačenju dadem pojam o tome kako drvo raste.

Kao što su zgrade. kuće. erkve ı ostale gradjevine sazdane od raznih malih dijelova u glavnom cigle. kamena. pjeska i dr. tako su i biljke odnosno drveće sastavljene od sićušnih elementarnih dijelova, koje kao i kod životinjskog tkiva nazivamo ćelijama. a io zato Jer gledajući ih pod mikroskopom izgledaju kao ćelije pčelinjeg saća. Te su čelijice tako malene. da ih prostim okom ne možemo opaziti. Promjer ovakove čelijice Jedva Je stoti dio Jednog milimetra. a ima ih raznoga oblika. pa dolaze kao kuglice. kockice. prizme ı sl. Jedna uz drugu poredane.

Dok su životinjske ćelijice gotovo slobodne bez vidljivih ı markantnih granica dotle se dok bilinskih ćelijica pod mikroskopom Jasno razabiru stijene svake pojedine ćelijice. Baš radi tih vidljivih stijena. koje jasno odredjuju veličinu pojedine ćelije. mogao Je pronalazač istih mikroskopičar Robert Hooke još u god. 1667 prvo opaziti biljne čelije. dok su one zivotinjske tek kasnije opažene.

Biljna ćelija. kako je rečeno. ograničena Je stijenama ı pregradama u čijoj se nutrini nalazi sočna tekuća. sluzava sadržina. koju nazivamo protoplaznom. lTa sočna sadržina ćelijice ili protoplazna Jeste živi dio biljke. koji živi. osJeća. kreće se i množi. Živi dio ćelije — protoplazna — sastoji u glavnom iz tri dijela. U svakoj živoj ćeliji opazićemo najprije Jedno sićušno kuglasto ili Jajaoliko zrnce. koje zovemo Jezgrom (nucleus). Ta jezgra pliva u Jednoj sluzavoj materiji. koju nazivamo plaznom. Ako jezgre (nucleusa) a po onoj sluzavoj maieriji — plazmi — pliva nekoliko još sićušnjih tJelešaca. obično zelene boje. koje nazivamo klorofilnim tjelešcima ili zrncima. Jezgra, zatim sluzava tekuća plazma i klorofilna zrnca jesu ta tri bitna dijela sadržine svake žive ćelijice. Dok je sadržina ćelije živa. dotle se ona neprestano giba bilo u istom smjeru bilo raznosmjerno. Ova dakle cirkuhra i rotira. a dijelovi njezini uza to prevaljuju ogromne daljine od vrha stabla +t. j. lista pa do korijena i obratno dok konačno obaviv svoju funkciju ne izumre ostavljajući čvrste stijene ćelija kao dogotovljenu tvar z. J. drvo. koje kašnje služi samo za provod vode ı mineralnih sastojina. koje biljka crpi iz zemlje. Ako uzmemo svJeži list.

240