Jugoslovenski Rotar

KAKO DRVO RASTE Ing. Emil Benié, R. C. Vinkovei

Nestalo je snijega. koji Je za vrijeme zimskog sna pokrivao zemlju. Po poljima ı šumama poJavljuje se već Jaglac i tratinčica, a na ivama 1 vrbama bjelacaju se mace. U polju čuje se već žvižduk poštaljke. koju Je dokono pastirče napravio od grančice već potJerale vrbe. To su nam sve prvi znakovi da dolazi proleće — doba kada sva vegetacija počima nov Život. nov rad na otvaranju novih individua svog rada.

Priroda se budi da novom snagom iz anorganskih elemenata stvara organske spojeve, da producira tvari i sastavine biljaka sa zadatkom, da pojedine njihove radove u borbi za život uzdrži ı omogući opstanak i nasledje. a samo zato da t. zv. višim bićima. a poglavito samom čovJeku omogući život, opstanak u napredak. Kako to priroda čini želim Yam ovim elementarno i u glavnim crtama prikazati.

Podjite braćo sa mnom u šumu, u tu fabriku najsavrSenijeg rada flore. da premotrimo šta se sve za vrijeme vegetacije dogadja u njoj, u pojedinom stablu ı njegovim dijelovima.

Kad udjemo u neki grad, selo ili inu nastanbu ljudi, opazićemo razne gradjevine. koje su si ljudi sagradili za stanovanje. Nalazimo tu crkve. palaće, obične kuće, potlenčice i ine manje zgrade koje si Je čovjek sazdao za odredjene svrhe. Oyakovom gradu pripodobljujem Jednu šumu u kojoj ćemo mjesto gradjevina naći raznovrsno drveće, grmlje ı stabla. mala i velika od tek iz smjena izašlih pa do najvećeg gorostasa — stoljetnog hrasta. kojeg smatramo od svih vrsti drveća najsavršenijim ı čovJeku najkorisnijim.

Da nam Je moguće prostim okom promatrati fizički ı kemički rad, koji u svakom dijelu stabla za vrijeme vegetacije nastaje i provadja se. čudom bi se začudili ı divili uzornom redu. kojem je svaka i najmanja čestica gibajuće se tvari podvrgnufa. Kad pomislimo, da svaka čestica tvari, koja kroz cijelo stablo kola ı prolazi. točno znade za koji је Фо stabla odredjena. a mora da prodje put od lišća do korjena i obratno. onda možemo ustvrditi, da na svijetu nema #уогшсе ро Соуjeku osnovane i uredjene u kojoj bi se bez ljudske pomoći mogao postići takay sklad i zajedničko djelovanje pojedinih sićušnih dijelova gibajuće se materije, kao što se to dogadja u tkivu Jednog stabla. Šta su Krupove ili Fordove tvornice, a šta Bata i Ferolim prema radu, koji se provadja u Jednom Jedinom stablu. Bilijuni i triljuni sitnih čestica gmižu ı kreću se po šupljinicama tkiva stabla obavljajuć svoju funkciju ı postavljajuć se konačno na svoJe odredjeno mjesto. Dok se u tvornicama. ljudskim umom stvorenim preradjuje već gotova maferija ili surovina, dotle se u organima Jedne biljke — odnosno stabla producira tako reći iz ničega bašta materija, koju čovjek u svojim tvornicama preradjuje za svoje svrhe ı u svoju korist.

Čiji Je dakle rad savršeniji? Onaj kojega vrši čovjekova tvornica ili onaj kojeg proizvadja narav ili priroda kako ih mi nazivamo, a sve točno po nekom biću postavljenim i utvrdjenim zakonima i propisima.

239