Jugoslovenski Rotar

koji će možda već na godinu trebati u najvećem broju da posećuju i uče na tečaju, — no u današnje doba treba da se vaspitava kako onaj koji daje prilog, tako i onaj koji taj prilog prima. Potrebna sredstva i način za vaspitanje kod onih drugih svakako će se moći održati prvenstveno najstrožom disciplinom i neprikosnovenom praviénoS¢éu.

Uvereni smo da ćemo baš kroz tu domaću radinost moći zbrinuti sve što je za rad sposobno, i zato hrabro i smelo koračamo napred uz iskrenu pomoć svih koji žele dobro sebi i drugima.

fo < NAŠI RATNI DUGOVI I КЕРАКАСЈЈЕ

Predavanje Arona Alkalaja, člana R. C. Beograd, održano u beogradskom Rotary Clubu dne 23 decembra 1940 god

A) RATNI DUGOVI

Mnogo godina pre nego što će planuti svetski rat, privredni i finansijski krugovi evropski predosećali su da se sprema veliki obračun između evropskih sila. Sećam se da sam se na godina dana pre balkanskog rata nalazio u Parizu baš onog dana kada je Italija objavila rat Turskoj, bombardujući Tripolis. Bio sam u kancelariji direktora jedne velike francuske banke koji mi je tu vest saopštio; ali sam bio zaprepašćen njegovim rečima da će i Srbija i ceo Balkan uskoro ući u rat, i da će posle toga neminovno doći do ratnih operacije između sila Antante i trojnog saveza. Moj prijatelj bankar, što se tiče Balkana, prevario se u pogledu vremena za nepunu godinu dana, a što se tiče svetskoga rata on je zaista došao odmah po likvidaciji drugog balkanskog. Uostalom još od marokanske krize (afera Agadir) pre toga, videlo se da su razmimoilaženja među velikim silama tako nepremostiva, da će se prvom zgodnom prilikom pribeći ratu, koji je po rečima Klauzevica samo sredstvo za postizavanje diplomatskih ciljeva.

Prvi znak da se sprema svetski rat mogao se nazreti po tome što su emisione banke u Nemačkoj i Francuskoj nagomilale ogromne količine zlata, da bi se osposobile za vršenje velikih nabavaka u inostranstvu dok budu trajala neprijateljstva. Što se tiče Kraljevine Srbije. ona je posle dva rata sa Turskom i Bugarskom bila znatno finansijski iscrpljena, da i ne pominjemo vojnu spremu, naročito municiju, sa kojom je stajala traljavo, kao što se to uskoro pokazalo, jer je u pitanju bio jedan dugotrajan rat. — Međutim, ulazeći u svetski rat, mi smo imali jake i finansijski moćne saveznike, na koje smo mogli računati. Tu dolazi na prvo mesto Rusija, pa Francuska i Engleska, a docnije kad je Rusija zaključila zaseban mir, S. A. države.

Finansiranje rata od 1914 do 1918 vršeno je kod nas na osnovu kredita koje su nam veliki saveznici stavili na raspoloženje. Mehanizam upotrebe toga kredita funkcionisao je pravilno kod Narodne banke, i ova je na podlozi odobrenih kredita vršila isplate srpskoj vladi po tzv. računu privremene razmene.

272