JUS standardizacija

plana JZS za izrađu JUS stanđarđa za naftnu industriju. Komisija kod JZS sačinjavala je grupu stručnjaka naftne industrije, JNA, prometnih organizacija i visokoškolskih ustanova. Neđostatak kodđ donošenja standarda u ovom periođu bilo je nedovoljno učešće korisnika standarda; pređstavnika motorne industrije, preradbene industrije i drugih. Osim toga u to doba se bilježi tako brzi uspjeh tehnologije naftne i motorne industrije da su standardi zastarjevali i prije nego su bili publicirani.

Napredak u standardizaciji naftnih proizvoda osjeća se iza 1970. godine, jačanjem istraživačkih potencijala unutar naftne

i motorne inđustrije, ekspanzije proiz=vodnje domaćih vozila i plovila, kao i sve većeg korištenja naftnih derivata u industriji i domaćinstvima, a zahvaljujući privrednoj politici u zemlji. Jugoslavensko društvo za primjenu goriva i maziva koje je od samog početka standardizacije na nivou Federacije bilo prisutno i aktivno, formiralo je 1970. gođine

Komisiju za standarde s ciljem da se revidiraju postojeći JUS standardi iz oblasti specifikacija u novim uslovima privredjivanja naftne i motorne inđustrije, politike općenarodđne obrane i ekologije. Svoj rad i suradnju sa Jugoslavenskim zavodom za standardizaciju Komisija je zasnovala ugovorom o djelu na odđredjeno vrijeme. U šest gođina rada Komisija Je revidirala oko 90 stanđarda iz oblasti specifikacija naftnih proizvođa. Grupe standarda iz istog područja svrstane su u po jedan suvremeniji stanđard, te je tako doneseno

oko 30 jugoslavenskih standarda za grupe naftnih proizvoda. Za taj obiman rad angažirano je oko stotinak stručnjaka iz različitih područja proizvodnje i primjene naftnih proizvođa motorne industrije, stručnjaka JNA i visokoškolskih ustanova.

U isto vrijeme i Savez laboratorija za ugljikovodična veziva Jugoslavije osniva Komisiju za reviziju jugoslavenskih standardđa iz područja cestogradjevnih bitumena i njihovih metođa ispitivanja. TI tu je angažirano nekoliko desetina stručnjaka, koji su u osam godina izvršili mnoge studije na osnovu statističkih i eksperimen= talnih ispitivanja, a rezultat toga je dvadesetak jugoslavenskih standarda koji đanas imaju evropski nivo. Iako su rezultati bili očiti,u ovoj aktivnosti ima mnogo nevjerice i poteškoća oko organiziranja i suradnje na donošenju prijedloga standarda. Cjelokupan posao od ugovaranja sa autorima i recenzentima, organiziranja sastanaka, pisanje dokumentacije i drugo, obavlja se na dđobrovoljnoj osnovi po društvenoj dužnosti, a vrlo često na uštrb radnog i slobodnog vremena.

116

3.0 Standarđizacija naftnih proizvoda danas

3.1 Zakonom o udruženom rađu kao i novim Zakonom o stanđardđdizaciji čini se đa je standardizacija dobila nove dimenzije. Razvoj procesa stanđardizacije u rukama je korisnika stanđarđa koji treba da se tako organizuju da doneseni standardi budu rezultat samoupravnog i društvenog dogovora. Da bi društvo kroz stanđarđe moglo da ostvari zajednički interes, potrebna je kođ predlaganja standarda zastupljenost što šire baze sastavljene od različitih struktura. Interesi u početnoj fazi izrade standđarđa trebali bi biti što raznorodniji, kako bi se na kraju dogovorom i suradnjom iskristalizirao društveno-op ravdani kvalitet. Mogućnosti jednih, zahtjeve drugih trebalo bi usaglasiti tako da standard ne buđe prepreka općem stan-

dardu, a niti napretku tehnologije. (crtež 4) U posljednje dvije gođine se mnogo toga promijenilo u stanđardđizaciji naf-

tnih proizvođa. Jugoslavenski zavod za stanđarđizaciju svojom otvorenom politikom, povećanom informativnom djelatnošću, organiziranjem ili pođupiranjem skupova na na temu standardizacije, u mnogome je doprinjelo bržem i kvalitetnijem razvoju standardizacije na svim nivoima.

3.2 U INA - Rafineriji Rijeka kao rezultat takvih društvenih kretanja u formiranju je Centar za standarđizaciju i dokumentaciju

u sklopu Službe za razvoj i istraživanje. Zadatak Centra sastoji se u blagovremenom

i stručnom rješavanju svih zađataka vezanih za standardizaciju i dokumentaciju. Standarđizacija u radnoj organizaciji obuhvaća standardizaciju svih proizvođa, metoda ispitivanja proizvoda, atestiranje i uporedna ispitivanja i ne odnosi se na standardizaciju administrativnog poslovanja, standardizaciju opreme i sigurnosti, ukoliko se tO neposredno ne odnosi na proizvod. Ispituju se rezultati utjecaja standardđizacije proizvoda na poslovanje, sužavanje asortimana kroz unifikaciju i tipizaciju. Vrše se pripreme za organiziranje svih poslova u vezi sa atestiranjem i usporednim ispitivanjima, kao što su npr. interna standardizacija svih analitičkih metoda vezanih za proizvode, odredjivanje preciznosti metoda odredjivanja, osjetljivosti i točnosti aparata i pribora. Dokumentacija u Centru odnosi se na stručnu knjižnicu, tehničku dokumentaciju, standardoteku i reprografsku službu kao i na organiziranje informaciono-dokumentalističke djelatnosti. Centar za stanđardizaciju i dokumentaciju ima razvojnu funkciju te su forma i način rada u funkciji vremena i cjelokupnog razvoja radne organizacije .