JUS standardizacija
nog iskustva, na predvidjanjima mogućih pozitivnih i negativnih efekata njiho=-
vog primjenjivanja, i treba da su u skladu sa postignutim stupnjem razvoja i politikom i ciljevima, koji su utvrdje-
ni društvenim planom Jugoslavije, nara= Vno pod uslovom, da ih se proizvodjač pridržava, i pod uslovom, da nisu zastarjeli, u odnosu na sve brži razvoj naučnih dostignuća i tehnički napređak.
Činjenica je medjutim, da se ne mogu standarđizirati svi proizvodi na našem tržištu, DOgOtOVO ne svi proizvodi široke pDOtrošnje, što je i logično. No, ne treba ni Jednog momenta izgubiti iz vida naučna saznanja naših i stranih naučnika i naučnih institucija i da danas beznačajan i bezopasan proizvod, sutra bude najveći nepriJatelj zdravlja čovJeka.
Ne vreba clako shvatiti izvršema mjere-” nja od strane stručniaka "Rudjera Boškovića" o zagadjenosti žovjekove okoline
u Zagrebu, te konstataciju, da je bolje Diti pušač sa 3O cigareta dnevno na selu, nego nepušač u Zagrebu.
Ne treba ni olako uzimati, gotovo svakog mjeseca pomor tone i tone riba u rijekama, te niz sličnin primijiera. Treba postaviti pitanje dokle ćemo ovo tolerirati,
a da gOtovo ništa ne poduzimamo. Nije dovoljno konstatirati, održavati savjetocvanja za zašritu čovjekove okolime, biolo-
ke razgradđivosti tenzidđa, prožišćava-_
u Otpadnih indusctcrijskin voda i slično, da se ne provode konkretne akcije, ne onose propisi i sankcije ukoliko se is-
ti ne primenjuju.
[ejj]
rugih industrijski razvijenih zemalja, koje su prošle fazu sadašnjeg stanja (Njemačka, Engleska, SAD i dru-
) u zaštiti čcvjekove radne i životne ine, i upravo donošenjem strogih pro=
+ i zakonskih mera, hiaijenskih i
rugih sigurncsnih mjera. uFazuje nam,
a je to jediri Put, da vaja ZIVO) rijekama, Čistcć zdravlje gradovima, a time i veđa sigurnost i zdravlje radnom čovjeku.
(0) II | O O (D
O.
Neadje se mora započeti, a Zakon o standardđizaciji, daje nam ogromne momgućnosti, otvara vrata riesavanju svih ovin Pproblema. Bez obzira ma to Što ću interna
i granska standarJizacija takodjer odigrati veliku ulogu u definiranju kvalite= te proizvoda i usluga, njoj nema mjesta na onim pbOdručjiimn gde je u pitanju opasnost za zdravije čovjeka, narušavanje prirodne ravnoteže, zagadjivanjem tla, vođe ili zraka, opasnost od jonizirajućeq zraćenJa, opasnosr oda trovanja, povreda ragrizajućim tekućimama i slično.
sigurno konstatirat: da se stan= ercijJa u smisi novog Zakcna, smaim društvenim faktorom, upravo
=
28 O M [et SC i S O
M 4 pi Na CI a = radi zaštite zdravlja radnog čovjeka i sigurnosti od proizvoda sumnjive kvalitete. Medjutim, treba biti svjestan činjenice, da Zakon O standardizaciji, ma koliko
on bio revolucionaran u tom pogledu, kac i svaki drugi zakon, neće postići zacCrtani cilj sve dotle, dok se me dcnese
niz popratnih akata, dok standardizacija i borba za kvalitet proizvoda ne bude SVOJina, ne samo pravo i obaveza, svakog radnog čovjeka, svakog potrošača, dok postoji zastarjelost stotine i stotine standarda, dok postoje područja industrijskih grana i industrijski proizvodi, koji su stekli "pravo gradjJanstva" u industriji, te kao proizvodi široke potrošnje, a da su za standardizaciju tajna, dakie sve dotle, dok ne postoji zainteresiranocst svakog pojedinca za upoznavaniem sa značajem Zakona, za njegovo provodjenje, SVC dotle će Zakon i standardizacija biti samo djelomično provedeni u život i često samir sebi ici:L"i-.
Ako pogledamo prioritetnu listu plana proizvoda za atestiranje donesenu za
1978. godinu, kao i sredrnjoročni plan, vidjet ćemo da nema ni Jjecncg proizvoda kemijske industrije, iz područja novih suvremenih materiJala, a nema ri mnogih druqih, kojima bi tu bile mjesto.
Ovdje prvenstveno mislimo na proizvode namjenjene ŠirOkOJ potrošnji, proizvode Opće upotrebe kao ambalažni materijal za prenrambene proizvode, kozmetički proizvodi, sredstva za zaštitu bilja, sredstva za Dranje rublja i čišćenje u kućanstvu, suvremeni gradjevinski materijali, prvenstVv. no sa stanovišta zapaljivosti i OtrOVNnOSti, ambalaža za uskladisStenje zapaljivih tekućina u kućanstvu i drugi.
Mada su tako zvani kiasični praižvodi već unocdaani gvim wodruč"jima
našeq zivota, dornreseni su temnicki uslovi ı propisi proizvodnje, metode utvrdđjiva-
nja kvalitete dakle ti su materijali standardizirani. Za proizvode izradjene iz novih materiJala, ne postoje gOtovco mikakvi propisi, kojima bi se regulirale karnakteristike osnovnih materijala - sirovina, za pojenine mamjicene, kojim se ispitivanjima
trebaju podvrgnuti, da bi se utvrdila po-
daobnost za odredJenu namjenu, kolika će biti trajnost proizvoda, kakvoj se opasnosti izlaže potrošač pri upotrebi proizvoda, kakve sigurnosne mjere treba poduzeti iz preventivnih razloga, kako otkloniti eventualno nastalu opasnost itd.
Mnogi novi materijali su na bazi plastičnih masa, prvenstveno duroplastičnih. To su materijali, koji imaju vrlc velike tehnološke mogućnosti prerađe, mogu se uspješno primenjivati i biti Vrlo konkurentn: klasičnim materijalima (armirani ĐOGOliester, polimramor, polibetoni, eksmar=-
165