JUS standardizacija
Na primjer, "Pravilnik' o najmanjim uvjetima higijenske ispravnosti predmeta Oopće upotrebe što se smiju stavljati u promet", propisuje uslove kvaliteta proizvoda, ali kojim se metodđama treba vršiti utvrdjivanje te kvalitete, kako, kađa i gdje uzimati uzorke za ispitivanje, da li je dovoljno ispitati samo tip proizvođa,
da li je dovoljno dobiti uvid u kvalitet samo u odnosu na uzorak kada se zaključuje roba, i to uvjerenje pokazivati nekoliko godina, da li je dovoljna kontrola samo od strane sanitarne inspekcije, ako je, onda treba brisati član 3. i 4. Pravilnika.
Ili Zakon O prometu otrovima je manjkav u pogledu definicije, koji se to proizvodi smatraju otrovima.
Često smo mi svjeđoci prakse uvoznika da traže provjeru kvalitete uvezenih proizvoda na donesenom uzorku. Kađa tražimo da se propisano izvrši identifikacija isporuke, propisano uzorkovanje, posao se često ne dobije, jer uvozniku nije cilj da se sazna pravo stanje stvari.
Željeli bi na kraju istaknuti i druge mogućnosti, koje nam pruža standardizacija, kao daljnji faktor sigurnosti, bilo sa stanovišta zakonske kontrole-intervencije društva, bilo u komercijalnom interesu proizvodjača u borbi za postizanje što boljeg kvaliteta proizvođa, konkurentnosti na tržištu i garancije kvaliteta potrošača. To je prije svega obavezno atestiranje, kao zakonska obaveza proizvodjača, da podvrgne kontinuiranoj kontroli proizvod, za koji postoji širi društveni interes, te
se Ono propisuje. To je prije svega:
- radi zaštite života i zdravlja ljudi
-– radi opasnosti od trovanja, povređa, od nagrizajućih sredstava i plinova
-– radi opasnosti po život i zdravlje ljudi uslijed opasnih zračenja
- radi opasnosti od mehaničkih povreda
- radi zaštite čovjekove prirodne i radne okoline
– Bko postoji opasnost. od zagadjivanja tla, voda #žli zraka pri upotrebi proizvoda, postrojenja, uredjaja i opreme
– ako postoji opasnosb da dodje do požara,
· eksplozije i drugih pojava, i drugi slični problemi. ·
Kao što je poznato standardom se utvrdjuje optimalna kvaliteta proizvođa jedne zemlje, ovisno o tehničkim dostignućima odredjene grane.
Taj kvalitet nije uvijek i ne mora biti najviši stupanj kvalitete, koji se može poštići. To je obično neki prosjek kvalitete, onih najboljih i najlošijih proizvodjača. Cilj je da optimalni nivo bude što bliže
najvišem što se može postići, a to je onda obično i svjetski nivo kvalitete.
Da odredjeni proizvodjač, čiji je proizvod po kvaliteti iznađ stanđardom propisanog može iz komercijalnog interesa ovakve proizvođe istaknuti u prometu, a time đobiti i adekvatno veću cijenu, proizvođe mogu označavati znakom kvalitete JUS, pod uslovima propisanim Zakonom o stanđarđizacijil. Isto vrijedi i za slučaj, ako je standard za neki proizvod s neobaveznom primjenom.
Ovi se proizvodi onda podvrgavaju kontinuiranoj kontroli u proizvodnji i prometu, na isti način kao i kod atestiranja.
Sigurnost kod upotrebe ovakvih proizvođa zacijelo je neupoređdiva sa sigurnošću proizvođa, za koje nisu doneseni standarđi i drugi propisi, ili su oni neobavezni za proizvodjača.
ZA KIT, JO U._GLAJEK
Na osnovu iznesenog a u cilju bržeg rješavanja iznesene problematike možemo re= zimirati slijedeće:
- Standardđdizacija ima vrlo važnu društvenu ulogu; svim sudionicima u proizvodnji i prometu roba i usluga pruža sigurnost i svodi njihov rizik na minimum.
– Standardizaciju treba proširiti i na područja koja do sada nisu još obuhvaće= na, a čiji proizvodi su već u širokoj upotrebi.
- Na svim nivoima u radnim organizacijama, savjetima potrošača, društveno-politič=kim organizacijama planirati i provođiti akcije koje su obuhvaćene stanđardđizacijom a u skladu sa Zakonom o stanđarđizaciji i njegovom ulogom.
-– Akcije na području stanđarđizacije moraJu se provoditi u užoj suradnji sa znanstvenim institucijama koje se bave istraživanjem i razvojem na pojeđinim speciJaliziranim područjima.
- Kod donošenja propisa u okviru stanđarđizacije, voditi računa o sagleđavanju cje= lokupnosti problema, jer je to jeđini način, da se rizik svede na minimum.
- Standardizacija mora dobiti odgovarajuće mjesto koje joj objektivno pripada i u obrazovanju, odnosno u školskim programima za različita zanimanja.
Na kraju smatramo đa Savezni zavođ za standarđizaciju mora biti osnovni nosilac programiranja i organiziranja svih akcija na bržem donošenju stanđarđa i drugih propisa u skladu sa Zakonom o stanđardizaciji i za područje svih kemijskih industrija i kemij=skih proizvođa,sagleđavajući sve dosađašnje propuste, zaostajanje na ovom području i svu društvenu nužnost da se ovim pitanjima brže i organiziranije pristupi.
167