JUS standardizacija

pojam isprave u zakonu o standardizaciji

Milan Bucalo, dipl. pravnik

U praktičnoj primeni člana 9. Zakona O standđardizaciji ("Službeni list SPRJ", br. 38/77) - sa gledišta obaveze ispisivanja isprava koje prate proizvod u prometu na jezicima i pismima narođa Jugoslavije često dolazi do nerazumevanja i nesporazuma, pa i poteškoća, s obzirom na odgovarajuće intervencije inspekcijskih organa.

Kod pojedinih organizacija udruženog rađa

u vezi sa primenom napred pomenute zakonsske odredbe, nesporazum izaziva odredba člana 48. stav 3. Zakona o stanđarđizaciji, gde je propisano da "Tehničko uputstvo mora biti napisano na jezicima i pismima naroda Jugoslavije".

Naime, u Glavi VI Zakona o stanđarđizaciji (član 42-53), naveđene su isprave koje prate proizvod u prometu ako je to propisano tim Zakonom ili propiscm donesenim na Osnovu njega. Kako je, medjutim, u toj qlavi izričito propisano da tehničko uputstvo mora biti ispisano na jezicima i pismima naroda Jugoslavije, u praksi se izvodi pogrešan zaključak da se obaveza pisanja na jezicima i pismima narođa Jugoslavije , odnosi jedino i isključivo na tehničko uputstvo. Do ovako pogrešnih zaključaka se dolazi zbog toga što se određbe Glave VI ne posmatraju u kontekstu člana 9. Zakona o standardizaciji koji propisuje đa se proizvođi za koje je to određjeno propisima donesenim na osnovu toga Zakona, mogu stavljati

u promet samo ako su snabdeveni .... "od-

redjenim ispravama i tehničkim uputstvima,

odnosno uputstvom za rađ" ... (podvukao M.B.), da bi u stavu 2. istog člana bilo

propisano sledeće:

"Oznake i podaci na ispravama (podvukao M.B.) iz stava 1l. ovog člana moraju biti

ispisani na jezicima i pismima narođa Jugoslavije". Zakon o stanđardizaciji, dakle, jasno razlikuje pojam "isprave" od pojma "tehničkog uputstva", odnosno "uputstva za rad", pa se ti pojmovi moraju razlikovati i u praktičnoj primeni naveđenih zakonskih određaba. Osim toga, Zakon o standarđizaciji sasvim odredjeno propisuje da isprave koJe prate proizvod u promehi, ako su one odredjene propisima donesenim na Osnovu njega (propisima o jugoslovenskim stanđardima, propisima o tehničkim normativima, odnosno normama kvaliteta ili drugim propiscem direktora Saveznog zavoda za standardizaciju) , moraju biti ispisane na jezicima i pismima naroda Jugoslavije.

Upravo zbog toga se i postavlja pitanje: šta se u Zakonu o stanđardđizaciji podđrazumeva pod pojmom "isprava"?

Polazeći od definicija pojma isprave u Zakonu o parničnom postupku (član 230-234) i pojma isprave u parničnom i upravnom postupku u Pravnoj enciklopediji

("Savremena administracija" 1979, str. 440 -441), može se reći da pod ispravom u Zakonu o stanđardizaciji treba podrazumevati javnu ispravu, to jest ispravu koju u pro= pisancm obliku izdaje državni organ u granicama svoje nadležnosti, kao i isprave koje u takvom obliku izđaje samoupravna zajednica ili organizacija u vršenju javnog ovlašćenja kojima se dokazuje istinitost onoga što se njima utvrdjuje, i propisane isprave od materijalno-pravnog zna-

495