Meksiko, стр. 28

raste kaktus i tjera cvjetove, koji često uvenu, a, da nisu zadivili ljudsko oko. Da om raste, i u kojim oblicima, u Srednjoj i Južnoj Americi, zabilježio je već Goethe. Saznao je to iz Humboldtovih >»>Misli o fizionomici raslinja« i samo stilski drugačije formulirao:

»Novom kontinentu svojstven je oblik kaktusa, jednom kuglast, jednom člankovit, jednom nalik na mnogokutne uspravne stupove slične cijevima orgulja. Te su grupe najveći (kod Humboldta „nažjžupadljiviji”) kontrast obliku ljiljana, i stabla banane.« (Kod Humboldta samo »banane«.)

Humboldtove »Poglede na prirodu« nije čitao samo Goethe nego i Karl May, pa čak i njegov konj, a u njoj je čitao i o kompliciranoj metodi, kojom u pustinjskim predjelima Amerike žedni kopitnjaci »mudro i prepredeno« iskorištavaju vođom bogatu srčiku melokaktusa: »Prednjom nogom odbije mazga bodljike melokaktusa i tek tađa se usuđuje piti hladan sok ove bodljikave biljke. Crpljenje iz tog izvora nije uvijek bezopasno; često se vide životinje, koje hramaju 8 kaktusovim trnom u. kopitu.«

t Tio da se čudi, što je neobuzdani ždrijebac Karla Maya ovladao trikom bolje od svih opreznih i prevejanih mazgi, i izvodi ga pred čitateljem odmah na početku romana »O1d SŠurehand«?

»Rasedlao sam ždrijepea i pustio ga. Trave ovdje naravno nije bilo, ali je zato među divovskim kaktusima bilo dosta melokaktusa, koji su pružali obilje hrane i soka. Moj je vranac znao sa tih biljki odstraniti bodljike, a da se ne ozlijedi...«

IV. Povijest

Biljku, koju ovdje vidite, gospodo, ovu opuntiju coccinell:feru, iskopao sam kod Zmijske piramide na sjeverozapadnom rubu građa Meksika. Neki indijanski dječak, koji se tamo molio idolima, stavio je ruku pod pazuho ovog kaktusa, pružio mi nešto sićušno, cervenkasto, kao brašnom posuto i rekao: »Cochenilla«. Kad je to zgnječio, iznad. biljke, potekla je krv, toliko krvi, da je taj članak opuntije izgledao kao sirovo meso. Od životinjice, od koje je potjecalo crvenilo, nije preostalo ništa.

Radi cochenille uzgajala se nekoć ova biljka, koja je bila njen stan. U doba Azteka svi su morali sakupljati krv ove uši i predavati je upravi carskog doma; plemenske knezove i ratne junake nagrađivali su loncima tog karmina. A najplemenitijom vrstom, onom što