Naša stvarnost

GOSPODARSKA SLOGA 73

slednje kategorije treba razlikovati. Dok e veleposed skoro u pravilu kapitalistički vođen, posed bogatog seljaka to nije. Na njemu se izukrštavaju sitnosopstvenički, seljačko-porodični metodi rada sa kapitalističkim (najamni rad, proizvodnia pojedinih kultura isključivo za tržište itd.). To se jasno vidi iz sledeće tabele"):

Grupa Broj Broj poseda | Broj radnika Broj radnika poseda istraž. sa stranom Se za gofinu | po posedu

po ha poseda rad. snagom po posedu | na ha

} |

02 wo 83 MN. 0g 0 2— 5. 45 | 2 56 | 11.2 8.1 5—10 42 68 12.9 2,4 10 — 15 9 | 8 89 42.9 3.7 Preko 15 5] | EB 100 252.6 100

Veći posedi preko 5 hektara primenjuju u većoj meri tuđu radnu snagu, 68% od svih istraživanih poseda, dok preko 15 hektara svaki posed to čini. Ali kod srednjih poseda do 10 hektara treba uzeti u obzir, da je to uzimanje tuđe radne snage za uzvrat, to jest ne postoji pravi najamni odnos, nego neka vrsta pomoći u radnoi snazi između seljačkih porodica. Čak i kod većih imanja, preko 10 hektara, postoji ovo vraćanje radne snage, samo ne ljudskom radnom snagom nego spregom — koniskim ili volovskim. ~

Bogati seliak se sve više približava kapitalističkom vođenju privrede. Njegova porodica se sužuje. On ima mogućnosti da školuje decu, i zbog toga treba s jedne strane više najamne radne snage za obradu zemljišta, a s druge, više gOtOVOg novca, pa prema tome i veću proizvodnju za tržište, što mu omo8Sućulje i manja potrošnja čisto seljačkih proizvoda kod kuće.

Veliki posed to je kapitalizam. Tu nema nikakve teorijske sumnje (ni praklične pogotovu). Veleposednik ne obrađuje sam zemlju. Česti su slučajevi da ne upravlia imanjem ni u svojoj režiji, nego ga izdaje u zakup. On vuče samo rentu, zakupac

% Ove pcdatke uzimamo iz knjige profesora dr. Slavoljuba Dubića: „Prilog istraživanju seljačkog gospodarstva”, Ktiževci, 1933. str. 17. U toj knjizi profesor Dubić je sakupio jednom anketom podafke za 116 poseda (17 poseda od 0 do 2 hehktara, 45 od 2 do 5 hektara, 40 od 5 do 10 hektara, 8 od 10 do 15 hektara i 5 od preko 15 hektara). O izboru anektiranih poseda kaže sam pisac: „Odabirajući posede za istraživanje, postupio sam na taj način da sam u selima tipičnim za svoj kraj uzimao tipična gOSpodarstva u proporciji prema zemljišnoj razdeobi u istraživanom selu.” Stu.11.