Naša stvarnost

74 NAŠA STVARNOST

prosečni profit, poljoprivredni radnik najamninu.”) Ali mnogo je teže teorijski utvrditi karakter takozvanog sitnosopstveničkog seliačkog poseda. Bilo je i ima i danas ekonomskih pisaca koji tvrde da ie naše sitnosopstveničko selo kapitalističko, jer proizvodi za tržište i za profit. Da se proizvodi za tržište, to ie nesumnjivo, samo ta proizvodnja za tržište je suplementarnog karaktera: za tržište se proizvodi samo višak iznad sopstvenih polreba. U prvom redu se proizvodi za sopstvenu potrebu, a što preostane ide na tržište*). Prema tome netačno je da seljak proizvodi za tržište u tome smislu kao što za tržište proizvodi kapitalistički producent robe. Još je netačnije reći da seliak proizvodi za profit. Profit ie čisto kapitalistička kategorija. Profit proizvode najamni radnici, a kasiraju ga kapitalisti. Višak vrednosti koji stvaraju najamni radnici je glavna 'karakteristika kapitalističke proizvodnje, bez viška vrednosti nema profita. Stopa viška vrednosti ie istovremeno stopa eksploatacije radnika. Svih tih kategorija, međutim, nema u sitnoOsopstveničkom selu. Nema najamnih radnika, nema viška vrednosti kao kapitalističke kategorije, pa prema tome ni profita. Postoji, nesumnjivo, višak rada seliakovog, i osnovni teorijski problem sastoji se baš u tome ko vuče koristi od toga viška rada, i kojim “. putevima i kanalima on klizi iz ruku seliakovih i u čije ruke. Da li se to događa u razmeni dobara, ili kojim drugim putem, to treba da bude predmet naše analize, ier ćemo tek onda moći da ocenimo ulogu i značai Gospodarske sloge, ako utvrdimo kakav ie njen odnos prema procesu stalnog: oduzimania i unovčenja toga viška rada od strane drugih, od neseljaka. Jer, ako želimo Gospodarsku slogu osvetliti svestrano, ispitati sve njene mogućnosti, moramo je staviti u relaciju sa svim pojavama seliačke ekonomike da bismo mogli videti kada i gde akcija Gospodar– ske sloge može biti efikasna. Prvi problem, dakle, na koji smo s tim u vezi naišli jeste pitanje: Šta biva sa viškom seliačkog rada i šta može tu Gospodarska sloga da učini?

7) Pretpostavka kod kapitalističkog načina proizvodnje je dakle ova: stvarni zemiljoradnici su najamni radnici, zaposleni od kapitalista, zakupnika, koji se bavi poljoprivredom samc kao naročitim poljem eksploatacije kapitala, kao plasmanom svoga kapitala u jednoj naročitoj sferi proizvodnje. Kap. II, 2 str. 157.

8) „Prema prirodi stvari mcraju ovde pretežni deo zemaljskih proizvoda kao neposredno supstancielno sredstvo potrošiti sami seljaci, i samo višak preko toga ulazi kac roba u trgovinu sa gradovima”. Kap. TIH, 2

str. 339. „80% istraživanih gospodarstava proizvodilo je biljne proizvode isključivo da se opskrbi porcdica namirnicama... za pšenicu se naročito

može reći da na posedima srednje veličine od 5 hektara uopšte ne dolazi na iržište već sva uvijek služi domaćem konzumu. Vrlo rijetko prcdaju pšenicu i posedi veličine od 5 do 10 hektara.” Dr. Slav. Dubić, „Prilog istraživanju seljačkih gospodarstava, str. 39.