Naša stvarnost

GOSPODARSKA SLOGA 77

njuje ili povećava, već prema prilikama, ali se nikad ne ukida. On spada u one normalne kanale koje smo gore spomenuli, a koji objašnjavaju kako nestaje višak rada seliakovog, ili ono što bi trebalo da bude njegova renta. Od diferencialne rente, rente boljeg zemljišta i položaja, za sada apstrahiramo. Ali pored zemljarine postoji ioš i čitav niz poreskih oblika koji napadaju seljakov višak rada — razni posredni porezi i mohnopoli. Međutim, kako su ovi poreski oblici mnogo labilniji, više izloženi promenama i ne primenjuju se uvek i svagde, to njih ne možemo dubrojii u osnovne, stalne i nepromenljive oblike u kojima se kapitalizam pretstavlia sitnosopstveničkom selu. Za prvi deo posla, za analizu odnosa sitnosopstveničkog sela sa kapitalističkom privredom, potrebno ie bilo da apstrahujemo od mnogih pojava koje zamračuju na prvi pogled stvarnu dinamiku društvenih odnosa na selu, i koje zbog toga, što izgledaju očevidne, odvode na krivi put. Svaka teoriiska analiza mora prvo utvrditi osnovne smernice društvenog procesa, zakonitost i neizbežnost određenih društvenih pojava, pa tek onda se sme i mora pristupiti analizi onih faktora koji imaju modifikatorski značal, interpolirajući ih u već dobijene teorijske rezultate. Ovaj postupak bio je naročito potreban u vezi sa GOospodarskom slogom, jer je osnovni zadatak teorijske analize Gospodarske sloge da se utvrdi nien odnos prema svim oblicima eksploatacije sela i da se prema tome vidi kod kojih ona može uspešno da inlerveniše, a kod kojih to ne može. Trebalo je Gospodarsku slogu staviti u odnos prema „normalnim” odnosima sela i grada, Da tek onda prema onim odnosima koji su posledica pomenutih modifikatorskih činjenica.

Ostaje, dakle da analiziramo svetsku agrarnu krizu kao i njene specifične karakteristike u našoj zemlji, zalim sve agrarno-političke, trgovinsko političke i finansijsko-političke mere i njihovo reflektovanje na ekonomiku sitnosopstveničkog sela, kako u periodu krize, tako i u takozvanim normalnim vremenima. .

Kako se u našoj literaturi uzroci teškog stania poljoprivrede traže i u sferi cirkulacije, to lest u razmeni dobara, i kako u tom pogledu postoji čitav niz praktičnih agrarno-političkih predloga, naročito od strane raznih zemljoradničkih institucija“), to ćemo ovoj našoj analizi pridodati u sledećem članku i analizu cirkulacije robe između sela i grada, i na taj način pokušati da fiksiramo da li su teškoće i neprilike koie otuda proizlaze za seljake, primarne ili sekundarne naravi, i mogućnosti Gospodarske Sloge na tome terenu.

(Nastaviće se) VESELIN MASLEŠA

14) Videti izveštaj Glavnog Zadružnog Saveza za 1934 godinu.