Naša stvarnost

KOLEKTIVNI UGOVORI O RADU 5

izvesne struke. Za pravnika oni su od neocenjive vrednosti, zbog toga što mu omogućuju da neposredno posmatra kako se u izvesnoj grupi stvara pravo u sukobul interesa i težnji, u borbi i stalnom i neprekidnom naporu zainteresovanih da svoje interese podignu na stepen regule. Nije lako izložiti njihovu sadržinu, jer ona nije ista u svima. Šta više, ugovor jedne iste grupe trpi promene pod akcijom raznih faktora. Ja ću se ograničiti da u kratkim potezima, samo radi površnog obaveštenja, iznesem sadržinu jednog od onih mnogih ugovora koji su zaključeni letos. To je ugovor zaključen izmedju radnika i jedne fabrike na teritoriji inspekcije rada u Osijeku.

Tai ugovor je podeljen u pet poglavlia, od kojih svako sadrži po više paragrafa.

U prvom poglavlju odredjuje se da radno vreme ne može trajati duže od osam časova dnevno, odnosno četrdeset osam časova nedeljno, izuzev za sezonske poslove. Tu se nalaze pravila o prekovremenom radu i većoi nagradi za taj rad, o obaveznom nedelinom i prazničkom odmoru, sa mogućim izuzecima, za koje je predvidjena povišena nagrada. Prvi mai se priznaje za radnički praznik, ali ie predvidjeno da će i toga dana raditi izuzetno radnici kod parnih kotlova, vodovoda i drugih neophodnih poslova, zbog čega se predvidja za njih 100% veća zarada od normalne. .

Radnički poverenici, kojima naš zakon o zaštiti radnika (88 109—119) daje tako značajnu ulogu u odnosima radnika i poslodavca, priznaju se kao pretstavnici radnika, jer mnoga preduzeća nisu priznavala radničke poverenike, niti htela sa njima da pregovaraju, iako je u zakonu izrično rečeno (S 10%), da radnici jednog preduzeća imaju pravo da izaberu svoje poverenike. Nije bez interesa podvući, da sam zakon u nabrajanju zadataka radničkih poverenika kaže, da ie njihova dužnost da saradjuju na pripremanju i izradi kolektivnih ugovora; da posreduju izmedju radnika i poslodavaca u sporovima iz radnog odnosa, i ako bi zbog toga pretio štraik, da traže posredovanje ·državnih nadležnih vlasti; da posreduju pri utvrdjivanju akordnih tarifa, prosečnih i minimalnih zarada, u koliko nisu regulisane kolektivnim ugovorima (% 109). Te radničke poverenike ptiznaje naš ugovor i čak im dozvoljava, da u slučaju hitne i neophodne potrebe vrše svoju dužnost i za vreme radnog vremena, u kom slučaju ništa im se ne odbiia od zarade. _

Drugo poglavlje se odnosi na najamnice i nagrade radnicima, o kojima sadži vrlo detalina pravila. Zabranjuie se zadržavanje od najamnice u ciliu kaucije. Ako se radnici upućuju na rad van mesta, vreme putovanja računa im se u rad, a nadnica povećava sa 50%. Prekid rađa „usled elementarnih nezgoda ili drugih uzroka za koje radnici nisu odgovorni” povlači štetu i ugovor sadrži niz propisa o tome, kad će se vreme takvog prekida računati radnicima u radno vreme, a kad ne. Poziv na voj-