Naša stvarnost

|

108 ; NAŠA STVARNOST

dozvoljavaju samo da svojim genijalnim umom. ostvari komplikovan mebanizam za zabavu svojih gospodara. U „Medjuigri mašte” Merin pruža prave poslastice: prikazuje nam nekoliko najjačih satiričara čovečanstva, koji su fantastičnim letovma izražavali svoju kritiku društva u kome su živeli i svoju želju za drukčiji m društvom. Lukian, Sirano de Beržerak, Retif de la Breton, Grimelshauzen, Godvin, Svift, i mnogi drugi, često u avoje doba neshvaćeni geniji, pojavljuju se sa svojim snovima za čije tumačenje nije potreban Frojd.

(Frojd se, uostalom, ipak pojavljuje u knjizi, i to bez veze sa snowima i psihoanalizom, jednom vrlo tačnom izjavom o izmeni situacije Engleske u vezi sa razvitkom avijacije. Merin na ovome putu uopšte održava vezu sa velikim umovima današnjice i prošlosti, i mnoga svoja izlaganja Je povezao citatima iz dela Aristotela, Galileja, Higinsa, Leonarda, Getea, Paskala, Lesinga i drugih, koji bacaju jaču svetlost na tekst i dobijaju nov smisao u novoj vezi).

U prvom delu knjige, „San i eksperimenat', Merin nas od prvih legendarnih pokušaja, obavijenih nimbusom mita, vodi do prvih svesnih i amišljenih eksperimenata, na naučnoj osnovi. Tu su vanredne glave: „Pioniri, maštala, šarlatani”, „Mučenici i naučnici”. Merin daje prikaz nekcliko tragičnih poduhvata čoveka, počev od Ikarovog, tu su promašeni „skokovi i prostor”, tu su prve katastrofe sa letfećim spravama, tu je osvajanje polova i stratosfere. Medju mučenicima nauke iskrsava i jedan nepravedno odbačen pronalazač, trgovac drvima iz hrvatskih šuma, David Švarc, čiji su naučni rezitati našli ostvarenje i primenu u aparatu grofa Zeppelina. U drugom delu, „Mostovi u prostor”, Merin nam najpre otvara prozor u Tadionicu prirode, te nam pokazuje razne modele letećeg semenja,, insekata i ptica, kao minijaturne uzorke kasnijh čovekovih pronalazaka. Tu ie dugi lanac pokušaja na čijem zadnjem beočugu su propeler i motor zamena mišićne snage.

U ovoj kniizi će čovek naći nešto što neće naći ni u jednoj „istoriji avijacije” — objektivan prikaz pojava } rezultata napora, bez ikakve zavisnosti od ijedne države, od ijednog specijalnog interesa. Kao što i naslov „Mostovi u prostor” naglašava, autcr u letenju vidi sredstvo za pobedjivanje zemljine teže » raskidanje „obruča vazduha”, sredstvo za brisanje granica na zemlji koie dele ljude neprelaznim zidovima, sredstvo koje pored drugih primena, kao što su: sejanje, gašenje požara, ispitivanje nepoznatih oblasti, prenošenje kulture, umirivanje primitivnih plemena „glasom sa neba” umesto bombama — služi i širenju bogatstva medju narodima.

Razume se da autor ne zaboravlja možda najglavniju primenu letećih mašina danas. U 20 veku + smrt se dala na učenje letenja. Vidimo kako se pitomi golub Arhitin pretvara mu divlje golubove iz čijega Kkljuna pada ma liuđe seme smrti. Nekoliko vanredno impresivnih stranica o vazdušnim napadima kao da se danas produžuju u izveštajima o dejstvovanju Junkersgolubova i Kaproni-golubova u Španiji.

· Ali Merin ne završava knjigu pesimistički. U pesničkoj viziji vidi mašine „ukroćene čovečiom savešću”, vodjene u dela slavnija od setve sm:;rti.

Posle značajnih ištorijskih studija „Bismarck i njegovo doba” i „Pefar Veliki” od Kurta Kerstena, „Nolit” je ovom knjigom u zadnje vreme