Naša stvarnost

LJUDI — DOGAĐAJI — KNJIGE 119

su knjige dospele u bivšu Rumjancevsku biblioteku, i kad su »čaadajevsku biblioteku« dali na povez, knjigovezac je prošio u knjigu i proklamaciju.

Ovaj slučaj skrivanja svojih dela nije jedini. Medju ostalim, ranije je u knjizi »Istorija Francuske« ođ Sismondia, koja. se čuva u istoj biblioteci, nadjen pažljivo ulepljen članak Čaadajeva o poljskom problemu, tako

mučnom za tađašnju Rusiju. Fab.

GAĆINOVIĆEVO VEČčE

Beogradski universitet pretstavlja posljednjih godina jedan od najkulturnijih universiteta na jugoistoku Evrope. Dok se mnogi njegovi susjedi čuju svojim atacima na rad, kulturu i kulturne radnike, beogradski universitet, bar preko velike većine svojih radnika, čuje se svojim radom i žrtvama za kulturu. Široki narodni slojevi, koji imaju svoje sinove na beogradskom universitetu, mogu se njima podičiti pred kulturnim svijetom, ukoliko u današnjim prilikama to osjećanje može doći na dnevni red. (Ovo što smo rekli obavezuje studente da najozbiljnije shvate potrebu što većeg kulturnog usavršavanja!).

Težnja naroda — da stane uz rame kulturnim narodima svijeta, dobila je i ovdje svoje odgovarajuće snage i planove. Cstvarenje tih planova, onako kako zahtijeva kulturna utakmica naroda, svakako ne zavisi samo od nosioca ilih planova.

Gaćinovićevo veče, koje su organizovali studenti Bosne i Hercegovine, pretstavlja čovječnu težnju: da se nove kulturne tekovine naroda stvaraju na osnovi poznavanja pravih vrijednosti dosadanje kulture, i da se omlađina oduži jednom svom velikom pretku, velikom omladincu iz doba k. und k. vladavine u Bosni.

Na Gaćinovićevom večeru pročitana su tri kulturno značajna predavanja: književnika M. Bogdancvića i studenata A. Huma i M. Popare. Cba studenta dali su članke kcji su bar na nivou većine radova koji ovdje važe kao ozbiljno-naučni. To opet ne znači, baš u interesu prestiža nauke, da ne možemo da im učinimo izvjesne zamjerke. Prilaženje Mladobosanaca narodnjačkim metođama političke borbe cbjašnjeno je ili dosta mehanistički ili subjektivnim činjenicama (Humo je napravio mali izuzetak). Istorija je pokazala da se prenošenje ideja iz jedne sređine u drugu tispješnc obavlja tek onda, kada objektivne okolncsti sredine koja ideje prenosi počnu odgovarati sređini u kojoj su te ideje ponikle. Narcdnjaci su se služili jednim metođom političke borbe, naročito v pcznijem periodu svoga pokreta, jer nijesu mogli prcdrijeti u narod, jer, dakle, nijesu mogli voditi šire akcije, pa su morali preći na pojedinačne, lične učinke. Mlada Bosna takcdje nije mogla naći oslonca u svojem narodu (iako je željela da pomogne seljaštvu, nije imala program i cstale uslove rađa kcji bi mogli značiti potrebu seljaka u datom vremenu!), zato joj je bila najbliža politička metodologija pokreta koji je imao sličnu sudbinu, politička metcdolcgija sviju pokreta koji ne mogu zadobiti široku narodnu pcdršku ili koji ju nezadrživo gube. To je, izmedju ostalcg, trebalo cbjasniti cbjektivnim stvarnostima ondašnjeg bosanskog društva.

M. Bogdanović je iznio niz impresivnih utisaka i uspomena na Gašinovića. U odtiedjivanju veze izmedju Gaćinovića i današnjice bio je ubjedljiv