Naša stvarnost

158 LJUDI — DOGAĐAJI — KNJIGE

U ovoj brošuri fo je stanovište napušfeno, ali se još uvek oseća njegov frag. Jova Jakšić smafra da je hrvaisko pitanje deo ustavnog pifanja, da je, dalje, posledica međusobne borbe cenfara, i da je pitanje da li su Srbi i Hrvali dve nacije u modernom smislu, igra reči. Prva dva stava bila su već jednom raspravljana u okviru radničkog pokreta i ne preistavljaju ništa novo. Oni samo dokazuju da se Jakšić nalazi u fraženju. Da je slao na pola puta pokazuje freći stav, koji je istovremeno i pokušaj spasavanja ranije feorije o narodnom jedinsivu, koja je radničkom pokretu nanela velike šlele. Rešenje za koje se zalaže Jova Jakšić je federafivna ili aufonomistička država, sa jedinicama okupljenim oko glavnih cenfara, ali ne u istoriskim granicama. Pošto je pitanje da li su Hrvati nacija rešio hrvaski narod sam svojom dugom i upornom borbom za svoju nacionalnu afirmaciju, fo, naravno, ofpa–da i feza, da je hrvatsko pitanje sfvoreno borbom cenlara u ovoj državi. Isto fako se, razumljivo, ne može onda ni primiti rešenje „okupljanja oko glavnih cenfara.” Nisu u pilanju nikakvi nebulozni cenfri ni istforiske granice koje Jakšić ne prima, nego živi narodi, i o fome faktu frebalo bi da vode računa polifika i političari koje zastupa Jova Jakšić. Y. M.

DANAŠNIICA ! „MLADA BOSNA” Uloga i značaj Vladimira Gaćinovića

Posle fegobnog pufa od štampara najzad je u svako selo Bosne i Hercegovine dospela spomenica Vladimiru Gaćinoviću. Tu malu knjižicu, tehnički dosta skromnu, izdala je napredna i demokrafska omladina Bosne i Hercegovine. Jedanaest hiljada dinara skupili su bosansko-hercegovački studenti predavanjima, akademijama, i gotovo odvajanjem od usla, samo da bi povodom dvadesetogodišnjice smrti Vladimira Gaćinovića podvukli zajedničke O u borbi „Mlade Bosne” i generacije 1937.

Nije samo pijetet prema Vladimiru Gaćinoviću nagnao omladinu Bosne i Hercegovine da izda ovu spomenicu. Teška i krvava današnjica ukhicala je na izdavače. | zafo spomenica ne miriše na prazno fraziranje. Nju nisu pravili kabinetski ljudi. Studenfi koji su sarađivali u spomenici sinovi su sela. | oni su uneli u spomenicu dah bosansko-hercegovačkog kmela, pečat današnjice. Sve ono što je Vladimira Gaćinovića primoravalo na borbu — ljubav prema narodu, ugnjelavanje svake vrste, mržnja na društvenu nepravdu, beda i očaj kmeta — pokreće fakođe i generacije 1937. | zafo je današnja napredna i demokratska omladina jedini naslednik „Mlade Bosne”. | zato se ona diže da odbrani Vladimira Gaćinovića i „Mladu Bosnu” od najezde plaćenih nacionalista, pofovaca i njima sličnim, koji dadoše Bosni i Hercegovini neslavni i lažni oreol „fvrđave reakcije.”

U ovom zadafku naprednu i demokrafsku omladinu Bosne i Hercegovine pomogoše svojim prilozima: dr. Pero Slijepčević, Veselin Masleša, Lazo Nilićević, Milovan Đilas, Dušan Lopandić, Milan Bogdanović i Dragan Beraković. Današnjicai „Mlada Bosna” može da posluži omladini u drugim delovima zemlje kako freba fumačifi našu istoriju u pravoj svellosti, kako

velike narodne fekovine freba vratiti u ruke narodu. D.