Naša stvarnost

U SENCI 65

zdravlje i dug život kralja-verenika i njegove srećne izaranice, zadrmali su se čvornovafi konopci u rukama Jovana i Petra, u voskom iskapanim rukama crkvenjaka i njegovog razrokog pomoćnika. Zvona su pomamno freskala svoje šuplje fučane glave preko nagriženih ćeramida beogradskih kuća i frzala žene koje su spremale ručak, navlačile jastuke ili pile crnu kafu. Njihovi zvuci rasterivali su golubove i čavke, upadali kroz ofvorene prozore i gubile se negde preko Bare Venecije i Save u ušima austrijskih pograničnih stražara.

Mešulam je zalvorio prozor. Prišao je krevetu i legao pored Side. Njen krik, prigušen perjanim jastukom, pomešao se sa poslednjim, isprekidanim udarcima zvona. U polpunoj lišini niske belo okrečene sobe, ona je, olvarajući polako oči, ugledala odmah pored sebe, sasvim blizu kraj svog obraza, gustu, iskrivljenu, ogromnu obrvu, usfremljenu nad vlažnim, naboranim i sklopljenim očnim kapkom, kao usfremljena sepija nad modrom, umor-

nom i zgrčenom školjkom. MATIĆ i VUČO

Honorć Daumijer (16065—16879): Svi sn.o mi Lošteni ljud}...