Naša stvarnost

KULTURNO NASLEĐE FRANCUSKE 79

Ovo naše zapažanje ili tumačenje francuske misli potvrđuje se sistemom partija u Francuskoj: njihovim poslepenim prelazima na ideološkom planu, i uzajamnim naslanjanjima na planu praktične politike; njihovom evolucijom u toku celog develnaestog sloleća, koja pokazuje veliku moć krefanja u smislu drušivenih promena; kao i rilmom smenjivanja vlada: s desna na levo, i natrag. Valja baciti samo i lelimičan pogled na socijalističke ideologije, na primer, da se vidi, koliko je fa misao u svojoj kritičnosti, raznovrsna i u svojoj načelnosti golova i na kompromis. Ali, na drugoj slrani, među parlijama na levo, među onima koje danas čine Narodni froni, postoje ideološke suprolnosli. Kada je jednom rekao radikal Saro da su i radikali za ukidanje nadnice, Blum je odgovorio: „Ali šta vi razumele pod nadnicom!?” i ulvrdio da ima čitav jedan jaz koji rastavlja ove dve partije u pitanju svojine. Jer radikali, makoliko relormatori, zadržavaju svojinu, koju socijaliste odbacuju ili je bar shvataju na jedan sasvim drugi način.

Za Francusku manje nego za ikoju drugu zemlju ne važi: da ili ne, i važi više nego za ikoju drugu: da i ne, u smislu kritike po razumu. Odnos snaga u Francuskoj može bili takav, da bude reči u demokrafskom sistemu, samo o kompromisnim sistemima ekonomskim. Ali može naslupiti čas kada socialiste moraju pogledati u oči revoluciji. Ono šlo je karakteristično za francuski socijalizam, to je da revolucija ne bi znala značiti prolivanje krvi. Ona znači „postepeno prodiranje socijalizma”. Ovaj ima da osvoji svet predhodno i pre svega idejno. Jer, kao šlo veli Žores, sve velike revolucije su bile načinjene u svetu, jer je novo društvo, pre no šlo se javilo, bilo prožeto kroz sve pukoline, kroz sve i najmanje korene, izraslo na zemljištu staroga drušiva”. To je logika kritike razuma i sinteze idealizma i materijalima koji završava feorijom o „revolucionrnom evolucionizmu” (Žores). Budućnost se ne može predvideti: nije isključeno da se socijalizam nađe u položaju da i nelegalno dođe na vlast u koliko bi bio socijalni i politički razvoj u njegovu korist).

Ali, čak ako bi se desilo fo, francuski socijalizam ne bi mogao da sagradi novo društvo na drugim femeljima sem demokratskih, odajući sve pošfovanje slobodi i nezavisnosli pojedinca.

dr. Đorđe TASIĆ

1) Opasnost nelegalnog prevrala pod današnjim, naročifo međunarodnim, prilikama, može u Francuskoj pre doći od suproine sirane, i fo od jedne male grupe.