Naša stvarnost

118 H. R. LENORMAN

on voli u pozorišlu, lakše je voljeno i od publike. Tako pozorište Ašelje (IAfelier) zna za jednu malferijalnu egzisfenciju, ako ne izobiljnu, a ono bar moguću.

Gaston Bati i Luj Žuve su oni koji su najbolje uspeli da preobrate masu za svoju pozorišnu estetiku. Žuve produžuje da prikazuje klasike, sa sigurnim instinktom za ono šlo u njima može da se podmladi, da dobije nov ili iznenađujući lik pred savremenom publikom. Šlo se liče modernog reperioara, on ume, vešftim rukovanjem fekstova, koje je često više infelektualno nego osećajno, da spase svoje napore od izvesne suvoće i izvešfačenosti.

Preimućstvom svoje svojstvene umelnosli, Žuve uspeva da zainferesuje gledaoce i za veoma Teška dela, koje bi, inače, dramska emocija, gurnula do krajnih granica, mogla možda da odbije. Naproliv, predajući se svom emohlivnom temperameniu, nekoj vrsli · romanfizma vizije koja leži u njemu, on je mogao da namelne, u loku čitavih godina, komade kao šlo:su Kaprisi Mariane (Les Caprices:da Marianne) ili Gospođu Bovari (Madame Bovary). Sa njim je pozorište evazije ili bekstva našlo svog najsrećnijeg preislavnika. Sjajan uspeh koji je olpočeo još u pozorištu MA o Ž m prarna s (Moniparnasse) prati ga.u Francuskoj komediji.

Jedna od najvažnijih činjenica u stariji našeg pozorišla jeste promena duha, melfode rada i publike u „Molierovoj kući”, otkada je Eduard Burde (Edouard Bourdef) primio na sebe vodeću ulogu. Odluka da pridobije za Francusku komediju tri režisera Kartela i Žan Kopo-a povraflila je prosperite} jednoj ustanovi čije je divne mogućnosti publika nepravedno ignorisala. Amo de j od F. Moriaka (F. Mauriac), Svećnjak (le. Chandelier) od Mise-a (Mussei) i Florenžtinski šešir ( Le Cha-> peau de paille d' Ifalie) ostvaruju izvanredne prihode. Kampanje podmetlanja i ljufnji, izazvane, novčanim uspesima, čiji se odjeci, nažalost, šire čak u inostranstvu, ne uspevaju da maskiraju činjenice: nova dela, novi pozorišni komadi i reprize često. dostižu i prevazilaze u Francuskoj komediji prihod od 30.000.franaka za jedno veče.

Kartel, snabdeven subvencijama, mogao je, s jedne sbratie, da pristupi reviziji svog repertoara, a s druge sfrane, da ostvari dugo odlagane projekte. Osećam izvesnu nelagodnost da napomenem da su u fom naknadnom izvođenju davno napisanih dela, samo od mene prikazane fri reprize: Promašeni (les Raićs) u pozorištu Monpamas, Sumrak:po:zorišta (Crepuscule du fheafre) u pozorištu Stari golubarnik i Simun u Francuskoj 'komediji, koja je pružila mojoj drami, pod OlojĆOı . Bafieo, najraskošnije gosfoprimstvo.

Luj Žuve upravo je podvukao položaj od piVabliinb važnosti koji zauzimaju u Francuskoj produkciji Žirodu (Giraudoux) i Žil Romen (Jules Romains). Od Žirodu-a dao je reprizu Troja nskog rahža (La guerre de Troie) i izveo Elektru (Electre). Od Ž. Romena on je ponovo izveo čuvenog Knoka (Knock).