Naša stvarnost

PISMO IZ PARIZA 110

Bali je uspeo da Gsfvari "4660 priželjkivani usta u preradi Edmond”Flega (Edmond Fleg), da iznese na scenu požorišta-Maliren' Rome a i 3 diju koja se fu našla prilično. stešnjena, ali/koja je sad menle isflinske pesničke weličanstvenosti. ; / ,

Dilen je dao reprizuvV-6l porva!'6od Cvajoa (Zweig) Romena, Rene Roše, Neprijefelji ečo(FEnnemie) od A. Po Anfoana (A. Paul Antoine):'Porad #68a; 6n nam je pružio i jednu Figarovu ženidbu, dde' se:j6š 'jediom"poivrdila njeqove savršena gluma. \ Oi Smo U ı

Većina ovih preistava rne'bixuGledal podrške vlade Narodnog fronfa. 'Razurne”se; eve "| ihe vlastice, učinjene jedino pozorištu Katfela; 'izažvale su, \rđavo 'raspoloženje direktora na koje se hišu!odhosile:: AlP'ovo' rđavo 'raspoloženje prefvorilo se u ulakmica a"najveće* dobra" Pozorišta, koje je poznalo, za sve vreme izložbe," period Velič. nšbVenosli i prosperifeta. un (DOG | Nokooxi Ž

Kartel ne prefstavlja, razume se, celokupnosF šćenskog' a Pariza: Bulevar još uvek zauzima briljanfno "mesto i održava jednu klienfelu koju oduševljava moć dramskih “konstrukcija Henri 'Berstena (Henry Bersfein) i komični genije Saše Girija (Sacha Guifry). Pozorišta kao La Mišodijer, sa Fr:kki=Farrak'orn od::Eduarda Burde-a, Buf-parizien i pozorišle!iM bš eib{sar jednomv'komedijom od C. A. Pigo-a (C. A. Pugof) imaju uspeha«kod pariske

publike. Stop bo podlikuje

806 b-

dana”bez lninsijske

{SC.N2

Među avangardnim scenama Lev r (POeuvre}' vrlo često kvalitetom svojih priredaba: Vie zico krtuigd og stola (Les Chevaliers de la Table Ronde), 'odiŽan Kokto-a (Jean Cocfeau), Ravnodušni (les Indifferenis);,. odr:Vialara:c(Vialar), i, fu skoro, lajanstveni i zavodljivi komad Gosp ođilce'p Uučine (Demoiselles du large), od Viftraka (Viirac). :AAalocpozorište Šarl d Rošfor (Charle de Rochefori) privlači: publikui:koja je željna da bude brufalizirana i koja nalazi u lepim:nasiljima: Frirce> nezije (Frenćsie) savršene razloge da fo bude: To je komađ jednog počelnika, g. de Pejre-Šapi-a (de Peyrel-Chepuis). .=lsc

Po mom mišljenju istinito olkriće pozorišne cgdodine” pruža nam komad Divljakuša (La Sauvage), drama.-od qgx-(Anuja (Anouille), čiji je uspeh u pozorišlu Aariten-Pišoefnmo6ao da bude veći. Od ličnosti divljakuše, čije prividno poluludilo-krije jednu očajnu ležnju ka izvorima, poreklu painje i živoža, načinila je gospođa Piloef jednu kreaciju čija nas uspomena ne. napušta više, eb oti =;

Pozorišta od kojih se može očekivali da se stave ured :dobrih, u borbi između pozorišne literature i pozorišne produkcije za novac, rođena su ili pokušavaju da se obnove: pozorište:Div:e maske (Deux Masques), u kome se mogla videli dobra drama lizaca Vetrovitih visoravni (Hauts de Hurle-venh,s6d Emili Bronie (Bronfć), pozorište Um etnosli (des Aris) kojaciž> gleda da hoće da postane sa komadima Šesfi sprat (Sixišme