Naša stvarnost

120 BRANKO SEDMAK

· Sporedno je da li stvaranje kombinovanih monopolnih pre._duzeća leče od sirovine prema finalnom proizvodu ili od ovog unafrag. Glavno je to da ovom procesu nema kraja. Razvoj američke pefrolejske industrije prema monopolu započeo je sa monopolom fransporta. Čim se povezala sa željeznicama ona se pre- · ko njih povezala s novim granama industrije. A pošlo monopol ne frpi zavisnost, namehfnulo se da se on izgradi u nekoliko grana industrije čim je pošao od jedne. Što je relativno viši monopolni razvoj jednog kapitala, utoliko je nepoltpuniji.

Monopol proizvodnje, monopol na fržištu, monopol sirovina, monopol finansija, to je karakteristika ove epohe. Dok se liberalni kapital u ostvarivanju svojih ciljeva služio ekonomskim sredstvima, 'monopolni upofrebljava sve više politička. Liberalni se upuštao u borbu slobodnom konkurencijom, monopolni upirući se na carinku zaštitu. Da bi prodro na sfrano fržišfe, on traži da ga državna vlast pomogne makferijalno i oružanom silom. Da bi osigurao izvore sirovina, on politički poičinjava mefropoli područja koja još niko nije okupirao. Izvezeni kapital freba mira i sigurnosti u sfranoj zemlji i fraži zato da bude politički zaštićen. Politička sredstva polrebna su i da bi se mogao pojačali stepen eksploatacije urođenika. Napokon, svijet je ograničen i razdijeljen, a apeti monopolnog kapifala nezasifan. Zato uvijek preistoji borba oko move raspodjele svijeta i fada se pokazuje da kolonija nije samo ekonomski monopol, nego i politički. Ona je strateška pozicija s koje se polazi da se proširi kolonijalno carstvo. | )

To je opšta karakteristika epohe u kojoj je kolonijalno pitanje uvijek aktuelno. To je apstfrakfna slika stanja koje zahtijeva da se širi kolonijalno carstvo. Međufim, iako je moliv uvijek jedan isti, različite su ekonomske i političke prilike pod kojima se to pitanje :postavlja konkretno. Pored opšte ekonomske podloge ovog piTanja u čitavoj epohi, polrebno je obilježiti i ovu u sadašnjoj fazi. 'Ne mislimo ocrtavati čitavu ekonomsku siluaciju koja je nastala sa svjetskom ekonomskom krizom, nego samo one preobražaje koji su uverlura postavljanju kolonijalnih zahtijeva. 7

Najozbiljniji udarac zadala je kriza svjetskom tržištu. Slom njegov pripreman je vrlo dugo carinskom politikom golovo svih zemalja. Udarac je morao bifi silan, jer je slom svjetskog fržišta došao kao' negacija čitavog ranijeg razvoja indusirije svih zemalja: Industrijska preduzeća nicala su u svim zemljama bez obzira gdje su nalazišla sirovina. Najglasovifije kaljače proizvode se u Rigi, kaučuk se dobija u fropskim krajevima. Kanada je gotovo jedini proizvođač nikla koji je toliko polreban za proizvodnju ivrdog čelika. Njemačka je godinama imala isključivi monopol kalija itd. Ovaj razvoj, bez obzira na izvore sirovina, fekao je pod pretposlavkom da će se međunarodnom razmjenom robe moći uvijek dobifi sve što je potrebno. Međufim, kad se slomilo svjelsko fržište ostalo je zlato gotovo jedino sredstvo s kojim se može iz inosfransiva nabavili neka roba. Ko ga nije imao bio je osu-