Naša stvarnost

POČECI FILMA o. 149

Za čelfrdeset i fri godine, otkada kinematograf postoji, učinjeno je vrlo mnogo da se sivori jedan kinemaftografski kinemaligraf koji bi bio u stanju da čisto kinematografskim sretstvima izražavanja ofkrije stvarnost i poeziju. Nesalomljivu stvarnost i krajnji poefski vid predmela i ljudi. Tu sposobnost da se isključivo kinemafografskim srežsivima izražavanja uzdigne moralni i poefski vid predmeta i ljudi, nazvao je Luj Delik (Louis Delluc) fotogenijom. Svaki onaj vid predmeta i ljudi koji nije pomoću specifično kinemafogralskog slvaranja podignu na viši slepen, nije fofogeničan i ne spada u kinemafografsku umel!nosf. Samo po sebi se nameće kao zaključak da se na bazi ovakve koncepcije nalazi jedna jako razvijena kinemafografska Tehnika.

Od ubrzanog ili usporenog snimanja do sirempresija, od vazdušastih slika i plastičnog izobličenja do efekata postignutih pokrelljivim valjkom ili pokrefljivom ručicom, od irisa koji progresivno ofkriva ili sakriva sliku do rastvaranja slike koje dozvoljava da se jedan predmet zameni drugim predmetom, da ljudi na filmskom plafnu volšebno menjaju lik, menjaju odelo — pomoću svih Tih tehničkih izuma i njihovih usavršavanja, uspelo se, da se od rjedne zanimljive variacije fotografije, od jednog naivnog čuda, kakav je kinematograf bio u prvim godinama svog živola, stvori jedna kinematografska sintaksa, bez koje se danas ne može ni zamisliti jedno umefničko kinematografsko delo.

Kinemalograf proširuje kod ljudi smisao za sfvarnim, jer je u stanju da poveže čoveka sa sadašnjicom celoga svela (filmski žurnali). Kinematograf je čoveku slvorio jednu sasvim novu, dolile nepoznalu, kulturu vida. Kullura čovečjeg vida u oblasti umejničkog slvaranja obogafila se novim elementom: kretanjem. Ljudi su često fek na filmskom plafnu prvipu} zaista videli predeo u kome su živeli, ulice kojima su svakog dana prolazili, najbliže predmele, a konačno i svoj sopstveni lik. Veliki slikari, kao Van Gog, na primer, uspeli su svojom umelinošću da nas nauče da iz prizora sveta izvučemo izvesne prizore koje dofle sami nismo primećivali. Izvesne gole i fužne kuće, a zajedno s njima i velika drama koja se u njima odigrava, uspeli smo da ugledamo u punoj stvarnosti fek kad nam ih je Pabst oflkrio. Promenom vizuelnog ugla (tačke posmafranja) film pruža mogućnosti čoveku da vidi potpunije predmefe koji ga okružuju. Promenom osvelljenja čovek je upoznao značaj svellosti i senki. Gro-planovi su ljude približili jedni drugima. Sirempresije, zamagljenosti i deformacije uspele su da maferializuju ljudske osećaje i da ofkriju čoveku smisao nevidljivog. Čovek je na faj način, u izvesnom smislu, sivorio jedan organ jači i bogatiji od svog sopstvenog organizma.

lako je kinematograf, za relafivno kratko vreme uspeo da savlada svoju fehniku, što je uostalom sasvim razumljivo, jer dafum njegovog rođenja pada u doba kada kapitalizam usavršuje Tehniku, ipak je frebalo uložiti ogromno napora da od jedne za-