Naša stvarnost

90 DANAŠNJICA čaju renlu, ako njihovi rovovi idu ispod imanja pa makar i stoline melara ispod zemlje. Tih uživača „royaliy” ima oko 4.000 u Engleskoj. „Nacicnalna Vlada” je nameravala da nacionalizuje sva „royally”. Vlasnici su fražili oštefu od 150 miliona funti. Samo za vreme rala vlasnici „royally” zaradili su 160 miliona funti.

Sistem „royalfy” izaziva mnoge leškoće oko lačnog određivanja granica između pojedinih imanja, fako, da ne bi dolazilo do spora, oslavljaju se ogromne naslage uglja ispod međa vlasnika imanja. Godine 1919 Hodges je izračunao da je na ovaj način oslalo neiskorišćeno ćeliri milijarde fona uglja?

Naravno, da se „royaliy” prebacuje na leđa engleskog rudara.

Ove godine pilanje „royally”-a je konačno rešeno zakonom po kome vlada olkupljuje „royaliy” za 64 miliona funli slerlinga.

MEANS TEST...

Ima li omraženije reči od Means Tesla u Velikoj Brilaniji?

A šta je lo Means Test?

To je jedan zakon koji je teško pogodio englesko radnišivo. Pre svega ireba znali da svaki engleski radnik plaća od svoje nadnice izvesnu sumu novaca za svoje nezaposlene drugove. Pre rala se davalo dva i po penija nedeljno, a sada devet penija. Pomoć je 1914 iznosila 7 šilinga nedeljno, a sada 17 šilinga.

Kada je izbila ekonomska kriza 1929, broj nezaposlenih se naglo povećao. Engleska vlada je lada rešila, pre svega, da snizi pomoć nezaposlenima za 10% i uvela Mjens Test, prema kome se gubi cela pomoć ili jedan deo, ako ma ijedan član porodice zarađuje.

(Means Tesi u mnogome je sličan merama Uzunovićeve vlade prema udatim ženama-činovnicama.} .

Veliki katolik i pisac OG. K. Česlerton pisao je o Means Teslu:

„On je nehuman. On je užasan. Njemu je cilj da siromaška učini još siromašnijim”.

Ministar rada ser Henri Belerion, posle dve godine postojanja Means Tesla, izjavio je da je državna kasa ušledela redukcijom pomoći nezaposlenim za 10% 26,750.000 funH, a Means Tesltom 27,750.000 fun. Ukupno 54,500.000 funti ožkinuto je s leđa nčjsiromašnijih Engleza!

...l NJEGOVA ŽETVA

Means Test je požnjeo svoj plod. Već 1932 dr. Kenet Frezer, školski lekar, iz Kamberlanda, u svom izveštaju veli:

„Mema sumnje da veliki broj dece u ovoj zemlji živolari bez dovoljno hrane. | ja ne sumnjam, kad bi postojali bolji ekonomski uslovi, mnoga od ove dece ne bi umirala”.

Dr. Šarp, opštinski lekar iz Prestcla:

„Ni u jednom periodu za poslednjih pet godina rad na dečjem lečilišlu i savelovalištu nije bio fako ležak kao u drugom delu 1932. Sve nam je jesnije, da sve veći broj majki dolazi u savslovalište u nadi da će dobili mleka ili hrane... Ne možemo se olcgnuli od pomisli da je Means Tesi glavni uzrok Tome... Ne možemo poreći da su bebe ranijih godina bile zdravije, da su manje bile polrebne lekarske intervencije, da je bilo manje preduslova za razvijanje rahilisa.