Nova Evropa

оуша 1: опшп ргедихесет. О“о хадпје !пфегезоуапје !похетпов Каpitala za neke naše dionice ima i tu dobru stranu, da su time razni sindikati, i neki domaći spekulanti, koji svoj angažman u dionicama već preko dvije godine nikako nisu mogli da likvidiraju, sada uz dosta povoljne uvjete mogli da se riješe svojih dionica. To, kao i potraživanje novih dionica, stvorilo je sasvim drugu situaciju na našoj berzi. Neka preduzeća, specijalno neke banke, čekaju već dulje vremena na zgodnu priliku da povise svoju glavnicu, i da tako dodju do novih sredstava; danas, kad je dosta toga pročišćeno, situacija je druga, i neće proći mnogo vremena a mi ćemo opet doći u perijodu novih emisija naših dionica, U toj novoj perijodi emisija sudjelovaće uglavnom samo oni papiri koji su u znatnoj mjeri plasirani i u mozemstvu, dok ona preduzeća čije se dionice nalaze isključivo u domaćim rukama preživljuju Još i danas teške krize, i nemaju izgleda da bi emisijom novih dionica mogli doći do potrebnih im sredstava.

Zato opažamo, u zadnje doba, nastojanje svih naših većih preduzeća da svoje dionice plasiraju i u inozemstvu. Za bolje plasiranje naravno da je potrebno notiranje na kakvoj stranoj berzi, Tendenca je danas takova, da ćemo uskoro doživjeti da će, naprimjer, na bečkoj berzi notirati više naših dionica nego na zagrebačkoj berzi, (O beogradskoj berzi da i ne govorimo, Jer je to već i uslijedilo!) Dok smo dakle prije četiri godine dana punom parom radili na tome, da se emancipujemo od stranog kapitala, danas samo ona preduzeća imaju povoljan izgled na prosperitet u kojima je, bilo u kojoj formi, učestvovao i inozemni kapital, Eto, tu je razlika izmedju idealizma u doba ujedinjenja i oslobodjenja i današnjeg našeg realnog stanja.

Osim angažmana stranog kapitala pri našim državnim dugovima, i direktnog angažmana stranog kapitala u našoj privredi (bilo da se taj angažman sastoji u održavanju vlastitih preduzeća, ili pak u posjedu dionica naših preduzeća), preostao bi još jedan način angažmana stranog kapitala u našoj privredi, i to: direktno prepuštanje kapitala bez uvjeta da strani kapitalist postane i udionik naših dobara. Riječju, tu se radi o čistom kreditu a ne o kupu ili plasiranju, kao što Je to slučaj kod preuzimanja naših preduzeća ili naših dionica. Ali tu su i velike poteškoće. Personalan kredit, čak i kad ima za sobom neko realno jamstvo ili zalog, danas je rijetkost. Obveznice i zadužnice igraju danas i u internacijonalnom prometu slabiju ulogu nego prije Rata. Upravo kod ovakovih se papira i pretrpio najveći šubitak, uslijed pada raznih valuta, jer dok je pad valute kod dionica donekle izjednačen sa porastom kursa dionice, obveznice i zadužnice ostale su nominalno na istom kursu ali realno vrijede tel malo ili, u nekim slučajevima, i ništa. Uslijed toga, danas je nemoguće plasirati založnice i obveznice i naših prvih hipotekarnih banaka, pa je nemoguće 1 podjeljivati hipotekarne zajmove, što opet uveliko djeluje na gradjevnu djelatnost. A ipak se mirne duše može reći, da bez hipotekarnog kredita neće biti sredjenosti na našem novčanom (ера о |

· Već u normalno, predratno, doba, formiranje novih kapitala nije dostajalo да pokrije potrebu imobilarnogs kredita, Specijalno su

200