Nova Evropa

države, Пјепета! Пјепј п дао је sjajnu „вгадји та pravu sliku ovih dogadjaja, i prikupio je odlične podatke za optužbu Ruske Revolucije i njenih vodja, ali i za optažbu prethodnog stanja, u oči Revolucije, i ranije,

Djeneral Djenjikin, uzgred, na više mesta spominje i soci< jalni elemenat u raspadu ruske armije, pa psšihološko-tizijološki momenat strašne umornosti vojnika, i njedove mržnje prema oficirima, koji su, razume se, išli i sami u boj i smrt. Ovo je trebalo još jače istaći, Uostalom, sve je to izneo sa toliko talenta i živahnosti, da nam je dao još jednu bogatu ilustraciju za razumevanje tragedije Revolucije i Rata,

U drugom delu posvećenom »Borbi djenerala Kornilova« {avgust — 1917 do aprila 1918), autor dodiruje, i u većini slučajeva opširno pretresa, sledeća pitanja: »Razdvajanje puteva Revolucije, — fatalnost prevrafa«; »Početak borbe: djeneral Kornilov, Savinkov, Kerenski«; »Referat djenerala Kornilova o reorganizaciji armije«; »Kornilovljev pokret: tajne organizacije, oficirski kor, ruske društvene organizacije«; »Ideologija Kornilovljeva pokreta, Spremanje istupa, Politička sredina«; »Provokacija Kerenskog#; misija Vladimira Ljvova (bivšega Ministra Vera u obema vladama kneza Ljvova; inače konzervativni narodni poslanik, sad naklonjen boljševicima); »Kominike o buni Vrhovnog Komarnidanta«; »Istup djenerala Kornilova«; »Likvidiranje Vrhovne Komande« {razume se: nezavisno od Vlade); »Hapšenje djenerala Kornilova, Pobeda Kerenskog — preludij boljševizma«; »Berdičevska Grupa uhapšenih prelazi u Bihov« (djeneral Djenjikim i drugovi); »Život u Bihovu«; »Odnosi Bihova, Vrhovne Komande, i Kerenskog«; »Planovi budućnosti, Program Kornilova«; »Posledice pobede Kerenskog«; »Reforme vojske«; »Vojska u septembru i oktobru 1917 godine«; »Nemci zauzimaju Monzund«; »Dolazak boliševika na vladu«:; »Pogibelj djenerala Duhonina (poslednjeg Vrhovnog Komamdantfa); »Odlazak Kornilova iz Bihova na Don«, — Onda se priča podrobno o stanju na Donu, o položaju pokrajina, o početku protuboliševičke akcije prvo djenerala Aleksjejeva pa onđa djenerala Kornilova, o padu Dona, o pohodu i bitkama Dobrovoljačke Vojske na Donu i Kubanu, njenoj organizaciji. psihologiji, osobinama. životu, o smrti djenerala Kornilova, ubijena pri jurišanju Katerinodara — prestonice kubanskih kozaka. o početku zapovedništva Фепегаја Djenjikina, i o oslobodjenju Dona i Kubana od boljševika i dolasku Nemaca na Don,

Iz ovog letimičnog pregleda sadržine drugog dela uspomena djenerala Djenjikina vidi se, koliko je ona značajna i bogata, 1 ovde on ignoriše borbu ruskih revolucijonara i demokrata za opstanak vojske, i krvave žrtve koje su-oni podneli boreći se sa

30