Nova Evropa
naroda i država, ali je njihova suština bila duboko različita od sadašnje, Ratovi na dinastičnoj podlozi, ratovi na religijoznoj podlozi, ratovi avanturista radi osvajanja, — sve su fo pojave koje, kako se mislilo, moraju uz razvitak kulture da odu u nepovrat. I zaista, povratak ovakovih ratova ne može se više ni zamisliti: stari stimuli izgubili su svoju snagu, Ali je njihovo mjesto zauzelo promišljanje o vlastitoj koristi, t, J. jedan stimul koji nikad ne može izgubiti svoju snagu, te je radi toga nova borba primila i nove forme, i srazmjere kakve nikad prije nijesu bile vidjene, Grupni egojizam, kao i mnoge druge Коlektivne pojave, nije jednostavni zbir individualnih elemenata iz kojih se sastoji; zbrojeni, ovi elementi ne daju samo ukupnu sumu, već — kao putem indukcije — povećavaju intenzivnost napetosti svakog pojedinog elementa, te i cijelos kolektiva, Prema tome, sada, u slučajevima konflikta raznih interesa, vidimo da se primjenjuju takova sredstva i takovi načini borbe sa kojima se ne mogu ni sravniti prijašnje forme okrutnosti, Da i ne govorimo o ratu, kad se sve tečevine znanosti i tehnike upotrebljavaju neposredno u svrhu uništenja, No zar u borbi političkih stranaka moralni principi igraju bilo kakvu uzdržavajuću ulogu? I zar u borbi klasa ne igra odlučnu ulogu »realni srazmjer snađa«? Ovdje se obično ne radi o direktnim umorstvima; ali se, uslijed uzbudjenih strasti i nagomilanih osjećaja mržnje, rodi folika količina zlobe i nenavisti, da ova borba sa moralnog gledišta jedva zaostaje za užasima rafa.
Glavna tragičnost položaja nije u činjenici neprijateljstva, niti u borbi koja dozvoljava upotrebu svih sredstava, ako se misli da su ona cjelishodna, Glavna je tragičnost u tome, da nema uzroka očekivanju da Evropa izadje iz stanja u kome se nalazi, U pravcu u kojem je išla Evropa put je prevaljen do kraja: svijet je razdijeljen na neprijateljske grupe, pa u srcima ljudi i ne postoji misao o stvarnom pomirenju, U najboljem slučaju, oni privremeno obusfavljaju borbu s pomoću ugovora, koji se zove kompromis, Kompromis — to je ugovor čiji se uslovi postave prema tome koliko svaka od ugovarajućih stranaka ima kamenica u džepu, Svaka se stranka nada da će njoj u buduće uspjeti da pripremi što veći broj kamenica, te svakoj od nih dobro su poznate sakrivene misli protivne stranke, Borba koja se vodi izmedju raznih grupa, na raznim područjima, ne obećava stvarno nikome pobjedu, štaviše, slična je tučnjavi nakon koje su svi istučeni, te se samo malo odmaraju kako bi iznova započeli borbu; i tako u beskonačnost, Tučnjava dvojice ljudi može se završiti ubijstvom jednoga od njih; ali grupe koje se bore u Evropi — bili to narodi, stranke, ili klase — ne žele da pobjede putem faktičnog uništenja neprijatelja, jer im je on najčešće potreban radi vlastite egzi-
265