Nova Evropa

Spolina trgovina Sovjetske Rusije. L Ordđanizacija i politika spoljne trgovine,

Prvi dekret o nacijonalizaciji spoljne trgovine izdao je Sovjet Narodnih Komesara 22, aprila 1918 godine, Dekret, uglavnom, glasi ovako:

Sva se spoljna trgovina nacijonalizuje, Sklapanje trgovačkih posala, kupovanja i prodaje raznih produkata {sirovina, i preradjevina industrije, seoskog gospodarstva, i dr,), sa inostranim državama 1 роjedinačnim trgovačkim poduzećima u inostranstvu, izvode organi, koji su za to specijalno opunomoćeni od Ruske Republike, Mimo tih organa zabranjeno je svako sklapanje poslova sa inostranstvom, ukoliko se liče uvoza ili izvoza robe,

Nacijonalizacija spoljne trgovine predstavlja sama sobom jednu od forama općeg sistema, kojima radničko-seljačka vlada reguliše narodno gospodarstvo zemlje, Sovjetska je vlast, zavodeći monopol spoljne trgovine, htela da pokaže, da u zemlji kao što je Rusija, u zemlji sa milijunima sitnih proizvodjača eksportnih sirovina, a koja nema još pravilne i redovne trgovine i industrije, nacijonalizacija spoljne trgovine znači težak problem, koji se ima rešavati postepeno i sasvim iz početka, Osim toga su spoljnoj trgovini u Rusiji mnogo stajali na putu blokada i gradjanski rat, te Sovjetska Vlada prvih godina nije ni mogla da pristupi izvršenju krupnijih zadataka na području izmene i zamene imostranih dobara, U tom je perijodu svu spoljnu trgovinu vodio neposredno Narodni Komesarijat Spoljne Trgovine, I dekret izdan 11, juna 1920, u kojem se detaljno razlažu načela monopola spoljne politike, proglasio je N, K, V, T, (Narodni Komisarijat Vnešnej Torgovlji«) Jedino ovlaštenim da, bilo neposredno bilo posredno, izvodi operacije koje зе Нби spoljne trgovine, Monopol spoljne trgovine stajao jedakle utom perijodu u vrlo tesnoj vezi s tom sistemom cenftfraliziranogBg бозроdarstva, kojom se karakteriše uopće epoha vojnoga komunizma,

Svršetak gradjanskoga rata, te promena ekonomske politike, povukli su za sobom ceo niz promena i u orđanizacijonoj strukturi spoljne trgovine, Dekretom od 13, marta 1921 ustanovljuju se nove organizacijone forme, i Sovjetska Vlada, naglašujući još uvek da je nacijonalizacija spoljne trgovine kamen-temeljac na kome počiva sovjetsko gospodarsko uredjenje, dozvoljava sada i mogućnost neposrednog sklapanja poslova, ukoliko se tiču eksporta i importa, posredstvom organizacija i preduzeća koje utvrdi NKVT, Na taj način, monopol spoljne tršovine ostaje doduše u okviru i u vezi sa novim uslo-

311