Nova Evropa

frijeznog rasudjivanja i uzajamnog mjerenja sila, [1 Рођака — ш tom kompleksu pitanja, interesa, moralnih i idealnih obaveza, te realnih potreba, — mora zauzeti stav i mjesto koje joj pripada, Tom cilju ide Poljska, prije svega, putem upoznavanja što dublje i što šire prošlosti i sadašnjosti slovenskih naroda,

Taj si je zadatak postavila i»Kultura Slowianska«, varšavski polumjesečnik, koji je počeo izlaziti juna 1923, a koji je posvećem svim slovenskim pitanjima, »Kultura Slowianska«, prema svojoj sadržini i formi, i po svom informaflivnom Ка“ rakteru, analogna je predratnom češkom »Slovanskom pžehledu«, koji je uredjivao Adolf Černi {Černy), a koji je od nedavna opet obnovljen, Svi odlični slavisti svijeta pozdravili su ovu reviju s oduševljenjem, i zaželili joj da, ona koja je izrasla iz domaćih osnova poljskog romantizma, modernizuje svoje puteve prema intencijama današnjeg dana, te da postavi maksimalan program: »Ljubi čovjeka«, i tako posluži duhovnom preporodu čovječanstva uopće, Slovena napose, U saradnju je okupila revija brojne slovenske kulturne radnike,

Na drugoj strani, poljsko sveučilište kao odgajalište svih narodnih snaga uveliko radi na području slavistike, Na tri sveučilišta djeluje i lektor za srpsko-hrvatski jezik, Na području humanističkih nauka postoji danas potreba dvaju specijalnih instituta: orijentalnog, i slavističkog, Sveopće je mišljenje poljskih naučnih krugova, da sjedište budućeg sveučilišnog instituta istočnih jezika bude u Lavovu, gdje već sada postoji nekoliko katedara tih predmeta, Što se pak tiče instituta slavističkog, slažu se mišljenja, da taj imstitut treba da bude na jagelonskom sveučilištu u Krakovu, koji ima već više katedara za slavistiku, -

Prije Rata rivalizirale su dvije države, Austrija i Rusija, nastojeći da svaka na svom flu organizuje centar slavističke nauke, Austrijska je vlada sve činila da slavistiku usredotoči u Beču, pa je pozivala slaviste svjetskog glasa (Miklošića, Jaбтба, Мопдгака, Митка, i druge); Rusija opet, koja je vodila politiku ujedinjenja svih Sloven4, podupirala je naravno i slavistiku, ali joj se mije radilo o stvaranju jednog cenfira, Sveučilište, Akademija Nauka, i Biblijoteka u Petrogradu, imali su najpovoljnije uvjete za razvitak slavistike, ali nisu mnogo zaostajali ni Moskva i Kijev, te neka druga provincijalna središta, Nakon Rata, i Beč i Rusija podlegli su radikalnoj promjeni prilika, pa je Prag stupio na prvo mjesto, kao središte slavistike i slovenskih pokreta, Tek u posljednje godine diže se i Krakov, koji ma pogodne uvjete za razvitak slavistike na svom Univerzitetu, Krakovski Slovenski Seminar smješten je u prostranoj dvorani, i ima 5 odjeljenja: slovenski jezici, poljski jezik, i tri odjeljenja za poljsku literaturu, Seminar ima nekoliko predavaona,

246