Nova Evropa

Po našem mišljenju, Jedna od glavnih prepreka шероstavljanju veza izmedju privredne i socijalne politike leži u nedovoljnom poznavanju one prve. Dok je razumevanje pojedinih drana same socijalne politike, pa prema fome i dokumentacija, srazmerno prosta stvar, dotle su razumevanje ı dokumentacija njene veze sa privrednom politikom zavisne od temeljnog poznavanja komplikovanih ekonomskih zakona i njihovih mnogobrojnih faza i oblika, To poznavanje je dosad nedostajalo nesamo: pojedinim Srupama delegata već ı samom Medjunarodnom Birou Rada. Najbolji je dokaz zato, da Biro — osim »Ankete o proizvodmji«, koja je frajala godinama — nije ništa učinio u tom pravcu. {Pa i ona anketa ostala je neiskorišćena, kao jalov dokumenat vrednoće i istrajnosti jednog stručnjaka i njegovih saradnika.) Ako se, medjutim, predlos G. Sokala uzme u mnajširem smislu, mi smo uveremi da će se naučnim proučavanjem organizacije rada ova veza pronaći,

Pri preuzimanju ove tačke u svoj program, Medjunarodna Organizacija Rada povodila se, kako se čini, primerom Sjedinjenih Država Seveme Amerike, gSde je industrija uspela da i pored visokih nadnica obezbedi sebi sposobnost za utakmicu na medjunarodnom tržištu. Stoda je potrebno da se američki primer sa sviju strana rasvetli, te da se prouče mogućnosti njegove primene na naše prilike, Pa ćemo to ovde ukratko pokušati, Nekad, Još pre Rata, evropske države bile su opšti lilferant kredita i preradjevina, dakle dobara velikih vrednosti, dok su vanevropske države snabdevale ljudstvo namirnicama i sirOvinom. Usled toga je Evropa uvek imala jedan plus potraživanja, i bila je stalni poverilac prema Americi i prema drugim kontinentima. To joj je ujedno omogućilo, da prikuplja zlato, i da održava zlatnu valutu kao najsigurniju podlogu svoje priугеде. АП зе од #оба doba mnodo štošta izmenilo: vanevropske države, a naročito Sjedinjene Države, pregrupisale su se u industrijske zemlje, i dok je industrijalizacija za vreme Rata w Evropi nazadovala, ona se u Americi nesmetano razvijala, tako da je Amerika svoju industriju obnovila i usavršila, a nakon Rata svoju industrijsku proizvodnju, visokim carinama i naročitim metodima, u ogromnoj meri povećala. Njen je izvoz u Evropu krenuo napred, a izvoz odande nazadovao. Sjedinjene Države, prodajući za vreme Rata oružje, municiju, i namirnice evropskim zemljama, nesamo da su otplatile svoje dugove, već su privukle veći deo evropskog zlata i postale poveriocima Evrope; a danas, izvozeći ovamo više nego što uvoze odavde, one još i dalje zadužuju Evropu, nedajući joj mogućnosti da otplaćuje svoje dugove izvozom svoje robe. Tako su Sjedinjene DOržave Severne Amerike došle u vrlo povoljan položaj, sticajem

184