Nova Evropa

sumnjivo da, i pored izvesnih man4, može da pomogne jugoslovenskom čitaocu da se snadje u dogadjajima zavijenim u mističku maglu, ili izvrnutim od strane partizana u tolikoj meri da postaju nerazumljivim za objektivno razaznavanje. . (Preveo, s ruskog rukopisa, A. V..) Е. Зрертот5рт,

Druša Ruska Revolucija, prikazana od njenih učesnika, IX, V, V, Šuljgin,

Pre tri godine izašao je prvi članak ove maše serije, posvećen prikazu znamenitog dela P, N, Miljukova »istorija Druge Ruske Revolucije, deo I«, Nastavljajući sa tim рикаzima, Govorili smo o delima i spisima V, D. Nabokova (оре! vkadeta«, koji je ubijen u Berlinu 1922), S, S, Maslova {nekad »es-er«-a a sada vodje бтире »Зеђабка Визја«), ра бепегаја A, S, Lukomskog (беја УЈаде бепетаја Пјепјичпа), М. У, Rodzjanka {poslednješ predsednika Državne Dume), A, A, Goljdenvajzera {mladog kijevskog advokata), i najzad dvojice najuglednijih vodja »belog« pokreta — generala Djenjikina (»Slike ruske Bune«), i admirala Kolčaka {njegovi iskazi pred Istražnom Komisijom), Nakon dužes prekida, nastavljamo opet sa tim prikazima, pa ćemo ovaj članak posvetiti jednoj novijoj publikacıji, koja je izašla u Beogradu, a čiji je autor bio članom Druge, Treće, i Četvrte Državne Dume, inače bivši lider »ruskih nacijonalista«, V, V, Šuljgin.,)

Vasilije Vitaljević Šuljgin (rodjen 1878 u Kijevu) pripada uglednoi, iako ne bogatoj, ukrajinskoj ili maloruskoj plemićskospahijskoj porodici. Otac mu je bio profesor na Kijevskom Univerzitetu, autor u svoje doba dobro poznate knjige o ulozi žene u ruskoj istoriji; ali se пјебоу sin formirao maročito pod moćnim uticajem svoga očuha i vaspitača, Dimitrija Pihna, profesora Kijevskog Univerziteta i zna= menitog ekonomskog pisca, direktora i vlasnika dnevnika »Kijevljanin« {koji je zastupao jako konzervativna i nacijonalistička shvatanja). Kada je mladi Šuljgin odrastao, ušao Je, pored očuha, u novinarski posao, pa ба је kasnije i nasledio ma čelu tog znamenitoš desničarskog lista, Interesantno Je ovde zabeležiH, za razumevanje prilika na ruskom Jugu, da jedna grana porodice Šuljgšina — oma kojoj pripada i naš autor _ smatra sebe »maloruskom«, pa je odlučno OTijentisana u duhu ruskog nacijonalizma, dok se druga бтапа —

ИВЕ Шулљгинљ, „Дни". Веобтад, пакјада М. А, Зиуоппа „Новое Време", 1925, str. 310.

234