Nova Evropa

"Пиза ова Европа Књига ХУШ. Број 3. 11, Августа, 1928

Vatikan i Jugoslavija.

Važnim i zamimljivim predmetom odnosa izmedju Crkve i Države pozabavila se »Nova Evropa« u više navrata. U mekoliko brojeva, pre pet godina, izneli smo šta o njemu misle naše crkveme poglavice ı poznati crkveni pisci {vidi naročito brojeve :od 1, Januara i od 11, marta 1923), pa smo onda završili tu seriju studija + članaka odlomcima iz dela velikih svetskih midislilaca: Renana, Dostojevskog, i Ničea {vidi broj od 21, juma 1923), Danas donosimo, odmah iza ovog, mišljenje jedmog od majpozvamijih živih mislilaca i duhovnih boraca savremene Evrope, Benedeta Kroče-a, o večnoj borbi izmedju ideja i stvarnosti u svetu, o Crkvi i Državi u idealnom smislu, Nema potrebe, držimo, da skrećemo mnaročitu pažnju naših čitalaca ma lucidmo izlaganje ovog пабеб одИбпоб заradnika i velikog prijatelja,

Što se tiče Vatikama i »rimskog pitamja« io tome je već bilo reči u »Novoj Evropi« {vidi naročito članak u broju od 1, septemibra 1921); isto tako i posebice o odn osima izmedju Vatikana i naše države {vidi naročito članak od 11, septembra 1921), Od onoga Фођа тепе se donekle prilike, i izmenio se poglavica Katoličke Crkve: na mesto Benedikta XV, naslednika Pija X, došao Je za Papu — Pije XI, Kako se držala i menjala za poslednjih decenija papska politika naspram evropskih država, poimence onih katoličkih, o tome govori opširnije naš saradnik B, Radica u jednom članku ovoga broja, I u pogledu odnosa izmedju Vatikana i naše države u ovome času izgleda da je Vatikan na prekretnici, tojest da se ti odnosi polako sredjuju i poboljšavaju,

Nama lebdi pred očima, kao ideal sporazuma izmedju naše države i glave Rimske Crkve, jedna narodna katolička crkva, koju bi voleli ı razumeli svi njeni verni sledbenici, te koja bi bila imternacijonalna samo u ljubavi prema čovečanstvu i u mastojanju za zbližavanjem i uzajamnim ироznavanjem naroda; jedna Jugoslovemska katolička crkva Која.

73